Kada se u demokratiji okonča predizborna kampanja ili izbori, takmičenje političkih ideja se mora vratiti u parlament. To je mjesto za političku raspravu, na kojem političari svoje ideje i argumente moraju ponuditi i javnosti, kazao je ambasador Njemačke u Crnoj Gori Hans Ginter Matern. On je u intervjuu za „Dan” rekao da je siguran da će politički akteri u Crnoj Gori zahvaljujući svojim mnogobrojnim kontaktima i vezama – familijarnim, školskim, fakultetskim ili prijateljskim – bez pomoći iz inostranstva u razumnom roku uspjeti da pronađu izlaz iz postojećeg parlamentarnog bojkota.
Govoreći o crnogorskim pregovorima za pridruživanje EU, Matern je naglasio da pritisak pregovaračkog procesa vodi ka boljitku koji je bitan građanima i koji oni priželjkuju.
Kako ocjenjujete dosadašnji tok crnogorskih pregovora o pridruživanju EU, s obzirom da nijedno pregovaračko poglavlje dosad nije potpuno zatvoreno, a od otvaranja pregovora je prošlo preko pet godina?
– Crna Gora pravi dobre, konkretne korake na putu ka članstvu u Evropskoj uniji. Stoga je i tempo dobar, kako u pogledu samog pregovaračkog procesa, tako i u odnosu na ostale kandidate za članstvo. Poznato mi je da u Crnoj Gori postoji nestrpljivost. Ali, nijesu svi građani Crne Gore nestrpljivi. Mnogi mi saopštavaju da je za njih kvalitet bitniji od brzine. Pritisak pregovaračkog procesa vodi ka boljitku koji je bitan građanima i koji oni priželjkuju. Čim se boljitak osigura, doći će i do zatvaranja pregovaračkih poglavlja.
Ideja o regionalnom ekonomskom prostoru, koja je prihvaćena od EU i zvaničnika iz regiona na samitu u Trstu prvobitno je odbačena od službene Podgorice. Kasnije su se ipak predomislili. Vaš komentar?
– Jačanje privredne saradnje dogovorene među zemljama Zapadnog Balkana tokom samita u Trstu ima za cilj jačanje postojećih mehanizama i njihovu praktičnu primjenu, prije svega oslobađanje trgovine od granica i prepreka. Razmjena robe ne bi trebalo da bude zadržavana dugim i neopravdanim kontrolama. Predstavnici Vlade Crne Gore su proteklih nedjelja i mjeseci u razgovoru sa mnom pojasnili da su saglasni s tim, ali ne i sa stvaranjem nove organizacije koja iziskuje vrijeme i dodatni novac i kadar. Poslednje nije dogovoreno u Trstu.
Njemačka, opšte je poznato, gaji najviše demokratske standarde u svom pravnom i političkom sistemu. U tom kontekstu, kako vidite odluku Crne Gore da se priključi NATO-u bez izjašnjavanja građana na referendumu?
– Pitanje da li Crna Gora treba da postane članica NATO-a temeljno je raspravljeno tokom izborne kampanje 2016. godine. Dakle, građani su svojim glasom mogli dati jasan odgovor, ukoliko su to pitanje smatrali bitnim. Iz tog razloga smatram da nije bilo potrebe isto pitanje ponovo stavljati građanima na izglasavanje. Lično sam veliki podržavalac direktne demokratije, kako to uzorno praktikuje Švajcarska. Međutim, glasačko tijelo te države posjeduje veliko iskustvo s tim političkim instrumentom, umiju se odgovorno ophoditi s tim i zaista izglasavaju tekuća stručna pitanja.
Iskustvo pokazuje da su građani u zemljama sa uvježbanom reprezentativnom demokratijom naklonjeni da rijetku ili čak jedinstvenu priliku o odvojenom izjašnjavanju u vezi sa nekim važnim političkim pitanjima iskoriste da u stvari glasaju o radu svoje vlade, kako bi istoj „očitali lekciju“. Iz tog razloga u Njemačkoj ne postoji referendum na saveznom nivou.
Godinama Evropska komisija upozorava da su potrebni konkretniji rezultati u borbi protiv korupcije na najvišem nivou. Jeste li zapazili neki konkretan napredak u tom smislu?
– Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore je svojim radom za uporedno kratak vremenski period poboljšalo borbu protiv kriminala u zemlji. Mnogobrojne istrage dovele su do konkretnijih rezultata nego što su bili ranije. To priznaju i kritičari Specijalnog državnog tužilaštva. Kako bi to i nastavili, specijalni tužioci i svi ostali tužioci u Crnoj Gori moraju uvijek, bez uticaja trećih lica i njihovih imena i funkcija, sprovoditi istragu u svim slučajevima sumnje, kao što im njihova nezavisnost dozvoljava i nalaže.
Još jedna rečenica po pitanju borbe protiv korupcije; onaj koji osuđuje podmićivanje od strane elite ne smije činiti isto.
Smatrate li da, imajući u vidu bojkot parlamenta i zategnute odnose između vlasti i opozicije, posebno nakon slučaja „državni udar” i skidanja imuniteta opozicionim poslanicima, EU treba da posreduje u smirivanju političkih tenzija i nalaženju rješenja za očigledne probleme?
– Kada se u demokratiji okonča predizborna kampanja ili izbori, takmičenje političkih ideja se mora vratiti u parlament. To je mjesto za političku raspravu, na kojem političari svoje ideje i argumente moraju ponuditi i javnosti. Ako opozicija ne učestvuje u parlamentarnim raspravama i ne prezentuje svoje različite ideje, tu eminentnu političku ulogu preuzimaju drugi, prije svega nevladine organizacije.
To ne može biti u interesu opozicionih partija, njihov uticaj bi opao. Siguran sam da će politički akteri u Crnoj Gori, zahvaljujući svojim mnogobrojnim kontaktima i vezama – familijarnim, školskim, fakultetskim ili jednostavno prijateljskim – bez pomoći iz inostranstva u razumnom roku uspjeti da pronađu izlaz iz postojećeg parlamentarnog bojkota.
M.VEŠOVIĆ
Granice ne mijenjati nasiljem
Crna Gora nije zatvorila pitanja granice ni sa Kosovom ni sa Hrvatskom. Kako to komentarišete?
- Crna Gora je ratifikovala sporazum o demarkaciji granice sa Kosovom, a sa Hrvatskom održava jedan razuman i očigledno stabilan status kvo. Na osnovu bogatog istorijskog iskustva Njemačke sa nerazjašnjenim graničnim pitanjima, mogu vam saopštiti sljedeće: bitno i ključno je da, uprkos neslaganju o demarkaciji, mora postojati sloga da se granice ne smiju mijenjati putem nasilja.