Zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku država Crna Gora prošle godine građanima je isplatila odštetu u ukupnom iznosu od 44.700 eura. Ovaj iznos iako izgleda veliki, prema riječima advokata Branislava Lutovca, mali je u odnosu na sporo rješavanje sudskih postupaka. Najveći problem, objašnjava Lutovac, postoji u slučaju parničnih sporova.
– Iznos od skoro 45.000 eura je mali kada se uporedi brzina postupanja sudija. Ovo posebno važi za parnične sporove. Na primjer, u parničnom postupku od dana kada se sudu u Podgorici preda tužba dok zakažu prvo ročište prođe i po godinu dana – kaže Lutovac.
Veliki problem kasnog djelovanja sudija, napominje ovaj advokat, dovodi do obesmišljavanja čitavog postupka.
– Vrlo rijetko se sporovi zakazuju i rješavaju u razumnom roku, pa čak i kada je u pitanju radni spor koji je hitan. U jednom slučaju predao sam tužbu, a dok su sudije zakazale ročište spor je izgubio svrhu. Suđenje u razumnom roku u Crnoj Gori, ponavljam, posebno za parnicu je misaona imenica – naglašava Lutovac.
Do odugovlačenja sporova, kako objašnjava, dolazi i zbog delegiranja predmeta iz jednog suda u drugi. Prebacivanje predmeta iz Vrhovnog suda objašnjavaju preopterećenošću sudija. Ova situacija dovodi ne samo do odugovlačenja spora i povrede prava na suđenje u razumnom roku nego i do dodatnih troškova. Naime, država je u ovim slučajevima dužna da plaća troškove puta svim strankama u postupku na svako ročište, pa i vještacima, svjedocima...
– Osim što smo prinuđeni da po godinu dana čekamo da se zakaže suđenje, često nas nakon toliko vremena pošalju iz Podgorice u Nikšić ili Kolašin, gdje delegiraju predmete – objašnjava Lutovac.
U izvještaju o primjeni Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku za 2015. godinu navedeno je da je pred crnogorskim sudovima u tom periodu podneseno ukupno 211 kontrolnih zahtjeva, od čega je 21 usvojen, 99 odbijeno, šest odbačeno, u 53 slučajeva je dostavljeno obavještenje u skladu sa čl 17 zakona, šest zahtjeva riješeno je na drugi način, osam je povučeno, dok je 18 zahtjeva ostalo neriješeno.
– U izvještajnom periodu ukupno je podnijeto 35 tužbi za pravično zadovoljenje, od čega je u 17 slučajeva utvrđena povreda i dosuđena naknada, šest tužbenih zahtjeva je odbijeno, sedam odbačeno, na drugi način je završen jedan zahtjev, dok su četiri zahtjeva ostala neriješena. Po usvojenim zahtjevima ukupno je dosuđeno 44.700 eura – piše u izvještaju.
Najviše kontrolnih zahtjeva, čak 60, podnijeto je na postupanje sudija Osnovnog suda u Podgorici.
– U odnosu na 47 predmeta u kojima je donijeta odluka o kontrolnom zahtjevu, usvojeno je pet tako što je naloženo prioritetno rješavanje predmeta, shodno čl 18 st 2 Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku – piše u izvještaju.
U ostalim sudovima tokom prošle godine građani su predali po dva ili tri zahtjeva za kontrolu. Izuzetka po ovom pitanju su osnovni sudovi u Pljevljima, Plavu, Žabljaku i Rožajama.
M.V.P.
Žalbe i na više sudove
Građani podnose kontrolne zahtjeve na postupanje sudija i u Višem sudu. Tako, tokom prošle godine za podgorički Viši sud predato je 29 kontrolnih zahtjeva. Na rad Višeg suda u Bijelom Polju podnijete su dvije žalbe. U Privrednom sudu tokom prošle godine bila su 34 zahtjeva za kontrolu postupanja sudija kada je u pitanju povreda prava na suđenje u razumnom roku.