Najmanje 63 miliona eura svake godine u Crnoj Gori na sumnjiv način potroše različiti organi na državnom i lokalnom nivou, pa je nedopustivo da godišnje „bacimo“ na desetine domova, škola i vrtića zbog neperfektnosti sistema javnih nabavki, ocijenjeno je na Forumu javnih nabavki, koji je organizovala Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). Direktor Monitoring programa MANS-a Vuk Maraš istakao je da je oblast javnih nabavki strahovito važna, te da je samo tokom prošle godine preko sistema javnih nabavki utrošeno skoro 430 miliona eura.
– Govorim o 12 procenata bruto domaćeg proizvoda (BDP). Ubjedljivo najviše novca se troši kroz ovaj sistem i iz tog razloga nam je važno da bude odgovoran, transparentan i da se dobije najbolja vrijednost robe, usluga i radova za novac koji država, odnosno mi kao poreski obveznici, ulažemo u cijeli proces. Procjene Evropske unije (EU), koje su rađene za potrebe njihovih zemalja članica, govore da otprilike 15 odsto novca koji se utroši na javne nabavke završi u sivim tokovima, odnosno u manjoj ili većoj mjeri biva uzeto za koruptivne aktivnosti. Ako to prevedemo na novčane tokove Crne Gore, najmanje 63 miliona eura svake godine u Crnoj Gori upitno potroše različiti organ na državnom i lokalnom nivou – ocijenio je Maraš.
Upozorio je da su posledice neadekvatnog sistema javnih nabavki katastrofalne za cijelo društvo.
– Govorimo o tome da građani gube novac, da javna uprava ne dobija ono što joj je potrebno, a na isti način ubija se zdrava privreda, koja je motor razvoja svake držžave, a mora biti i u Crnoj Gori. Sistem javnih nabavki mnogo je lakše unaprijediti u Crnoj Gori jer smo mala zemlja – smatra on.
Maraš je ukazao da u Crnoj Gori postoji 648 obveznika primjene zakona, ali i da na tako malom broju imamo veliki broj kršenja zakona.
– Skoro 20 odsto naručilaca je u 2015. sprovodilo javne nabavke bez plana, što je osnov za bilo koju aktivnost. Skoro 10 odsto nije dostavilo izvještaj Upravi o sprovedenim nabavkama, a skoro pet odsto je prekoračilo neposredne sporazume. To je nedopustivo ponašanje. Prema podacima Uprave za inspekcijske poslove, nepravilnosti su konstatovane u skoro svakom segmentu – objasnio je on.
Direktor Uprave za javne nabavke Mersad Mujević ukazao je na nedostatke važećeg Zakona o javnim nabavkama, navodeći da su oni dali hitnu osnovu za izradu novog akta. On je podsjetio da je Vlada u decembru prošle godine donijela Strategiju razvoja javnih nabavki, čiji su ciljevi poboljšanje sistema javnih nabavki kroz stalno nadgledanje i sprovođenje neophodnih regulatornih promjena, ojačan pristup javnim finansijama, povećanje transparentnosti i protoka informacija, praćenje aktuelnih trendova kroz novi paket direktiva koji se odnosi na ohrabrivanje i korištenje zelenih, društveno-odgovornih i inovativnih nabavki i podrška malim i srednjim preduzećima.
On je ukazao da je politička stvarnost dovela do toga da od aprila „mole da se formira radni tim“ i da se krene sa izradom zakona.
– U Briselu smo napomenuti da treba brzo da radimo na tom zakonu, a da će i briselskoj administraciji trebati dosta vremena da pročita ono što smo mi napisali – kazao je Mujević na jučerašnjem forumu.
On je ocijenio očiglednim da je u sadašnjem Zakonu o javnim nabavkama postojala opstrukcija u njegovom sprovođenju, kako ponuđača, tako i naručilaca koji su pokušavali da pronađu slabe tačke u regulativi. Direktor uprave je kazao da će novim zakonom, koji bi trebalo da se nađe pred parlamentom u prvoj polovini naredne godine, nastojati da onemogućimo zloupotrebe i pobošljaju sami zakon kako bi imao efikasniju primjenu.
– Naročito ćemo posvetiti pažnju promjeni kaznene politike – rekao je Mujević.
On je naveo da je najčešće zloupotrebljavano pravo na žalbu koje su u nekim slučajevima podnošene i prije objavljivanja tenderske dokumentacije.
– Događa se da ponuđači sastavljaju i takvu tendersku dokumentaciju da se unaprijed vidi ko će dobiti posao. A ima takvih slučajeva da se po završetku tenderske procedure mjesecima ne donosi odluka kako bi, utisak je, najbolji ponuđač odustao od ponude – istakao je Mujević.
Vršilac dužnosti šefa političke sekcije Delegacije (EU) u Crnoj Gori Analiza Đansanti ukazala je da je s obzirom na sredstva koja su uključena u postupke javnih nabavki, ovaj sistem od velikog značaja. Ona je upozorila da Crna Gora treba da uskladi svoje nacionalno zakonodavstvo sa zakonodavstvom EU i da uspostavi nezavisne institucionalne kapacitete.
Mark Vajnberg, šef Odjeljenja za medije i kulturu u Ambasada SAD u Crnoj Gori, kazao je da je rješavanje ovog pitanja jedini način da društvo ostvari napredak u svim oblastima. Naveo je da će samo jasna pravila i bezbjedna investiciona klima privući investitore kakve Crna Gora želi.
Rukovodilac Sektora za pravne i opšte poslove Privredne komore Aleksandar Mitrović pojasnio je da u sistemu javnih nabavki postoji razuđen broj naručilaca, pri čemu gotovo sve potrošačke jedinice ponaosob predstavljaju naručioce i same sprovode postupke javnih nabavki.
– Nekad ponuđači ne mogu adekvatno da pripreme ponudu u skladu sa odgovarajućom tenderskom dokumentacijom, koja nije pripremljena na adekvatan način u skladu sa pravilima struke i posebnim propisima – kazao je on.
Forum je organizovao MANS u saradnji sa Upravom za javne nabavke, Privrednom komorom (PKCG) i Koordinacionim tijelom za praćenje sprovođenja Strategije razvoja javnih nabavki do 2020. godine.A.O.
Žalbe podnose pod tuđim imenima
Član Državne komisije za kontrolu postupaka javnih nabavki Tomo Miljić ocijenio je da je tenderska dokumenacija faza postupka u kojoj se postavljaju „pravila igre“, te da bez kvalitetne tenderske dokumentacije ne postoje izgledne prilike da se postupak završi kako treba. On je ukazao da se Državna komisija suočava sa problemom podnošenja žalbi pod tuđim imenima, memorandumima, te da nedostavljanje kompletne dokumentacije utiče na probijanje rokova u kojima su dužni da odlučuju.