Glavni grad dobio je 1.856 hektara oslobođenog prostora nakon što je sužen koridor na dijelu trase autoputeva Bar-Boljari i Jadransko- jonskog. Od ukupnog iznosa slobodne površine, 244 hektara odnosi se na Tološe, a preostalih 1.612 hektara je na ukupnoj dionici Farmaci-Smokovac.
To praktično znači da svi vlasnici objekata koji se sada ne nalaze u koridoru, u naseljima Tološi, Beri, Rogami, Vranjicke Njive, Vranići mogu biti legalizovani uz uslov da postoji DUP. Detaljne informacije mogu dobiti u Sekretarijatu za uređenje prostora.
Informaciju o suženju koridora iz Detaljnog prostornog plana autoputa Bar-Boljare, na dijelu zajedničke trase dva autoputa na teritoriji Glavnog grada usvojila je Vlada na poslednjoj sjednici u prošloj godini. U njoj je naznačeno da je na dionici Farmaci-Smokovac, u koridoru kada je on bio širine dva kilometra, bila površina od 32,79 kilometara kvadratnih, a da je nakon suženja ona smanjena na 16,67 kilometara kvadratnih. To znači da površina dobijena suženjem iznosi 16,12 kilometara kvadratnih ili 1.612 hektara.
U zahvatu DUP-a Tološi II, površina teritorije koja je bila u koridoru dok je bio širine dva kilometra, iznosila je 2,57 kilometara kvadratnih, te da je nakon suženja ona smanjena na 0,13 kilometara kvadratnih, što znači da je Glavni grad dobio 2,44 kilometara kvadratnih ili 244 hektara slobodne teritorije.
Suženje se, kako objašnjavaju u Sekretarijatu za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine, odnosi na koridor od petlje Zelenika do petlje Smokovac. Na ovom dijelu trase, koridor je bio širine dva kilometra, ali je sada, kako objašnjavaju, sužen na raznim mjestima.
-Koridor je sužen negdje sto metara, negdje kilometar, a njegovo sužavanje je zavisilo od stepena izgrađenosti. Značajna površina oslobođene teritorije koju smo dobili nakon suženja, pokrivena je detaljnim urbanističkim planovima. To znači da se sada oslobađa prostor da se građani obrate Sekretarijatu za planiranje i uređenje prostora i da zatraže urbanističko-tehničke uslove i građevinsku dozvolu za gradnju objekata - saopšteno je iz Sekretarijata.
Iz Sekretarijata navode da je stari koridor na dijelu trase dva autoputa obuhvatao Tološe, Vraniće, Vranjicke Njive i dio Rogama, te da će sadašnjim suženjem obuhvatiti samo manje djelove ovih naselja. Iz ovog organa navode da su Tološi, koji su pokriveni DUP-om Tološi II najviše zalazili u koridor dva autoputa jer je tu najviše sagrađenih objekata. Stari koridor, širine dva kilometra prolazio je od Elastika do ribnjaka na Marezi, pokrivajući ulice Partizanski put, Milana Raičkovića, dr Blaža Raičevića, crnogorske solidarnosti, Veliše Popovića i knjaza Danila.
-U Tološima se oslobađa površina od 244 hektara. Ovo naselje je najviše zalazilo u koridor autoputeva i sada izlazi iz toga - objašnjavaju u Sekretarijatu za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine.
U informaciji koja je objavljena nakon sjednice Vlade piše da se na teritoriji Glavnog grada ukrštaju koridori dva autoputa i to Bar-Boljare i Jadransko-jonskog autoputa, te da je dužina njihove zajedničke trase 12,2 kilometra.
-Detaljnim prostornim planom autoputa Bar-Boljare, koji je usvojen 2008. godine, predviđen je koridor autoputa širine dva kilometra, kojim se rezerviše prostor za projektovanje i izgradnju sa svim neophodnim pratećim sadržajima. U ovom koridoru nije dozvoljena gradnja objekata i druge aktivnosti koje nijesu u funkciji saobraćajnice, do izrade detaljnije projektne dokumentacije za autoput. Kako još uvijek nije došlo do detaljnije razrade projektne dokumentacije za autoput, širina koridora od dva kilometra predstavlja veliko ograničenje za razvoj Podgorice, jer zahvata zone više detaljnih urbanističkih planova i urbanističkih projekata (Tološi 1,Tološi 2, Vranići, Vranjicke Njive, Duklja, Zagorič 5, Zlatica B) - piše u informaciji.
U dokumentu je naznačeno da zauzeće površine u širini koridora od dva kilometra predstavlja ograničenje urbanog i privrednog razvoja Podgorice i istovremeno ograničava rješavanje stambenog problema izvjesnog broja stanovnika.
-Istovremeno se onemogućava, do izrade detaljnih projekata autoputeva na teritoriji Glavnog grada, komunalno opremanje lokacija za stambenu i drugu izgradnju, kao i ubiranje značajnih prihoda po osnovu komunalnih taksi i poreza. Zbog ovih problema analizirana je mogućnost suženja koridora iz Detaljnog prostornog plana autoputa Bar-Boljare, na dijelu zajedničke trase dva autoputa na teritoriji Glavnog grada, tako da se, sa jedne strane, obezbijedi dovoljna širina koridora koja omogućava kvaliteno projektovanje i izgradnju autoputa uz poštovanje svih tehničkih elemenata za ovu vrstu saobraćajnice, kao i neophodnih saobraćajnih priključaka na magistralne puteve. Dok su sa druge strane, tretirane razvojne potrebe Podgorice i poštovanje nasljeđenih infrastrukturnih objekata (izvorište Mareza, trafostanica u Tološima), područja sa zaštićenim kulturnim dobrima (Duklja, arheološko nalazište Zlatica i dr). Suženjem koridora na dijelu zajedničke trase dva autoputa na teritoriji Glavnog grada „oslobađa se” značajan prostor na kome bi mogao da se odvija urbani i privredni razvoj. Pored ovog razvoja, omogućava se ostvarivanje određenih prihoda za Crnu Goru i Podgoricu po osnovu komunalnih naknada, poreza, taksi i drugih prihoda iz domena izgradnje objekata i privrednih djelatnosti - piše u Vladinom dokumentu.N.S.
Plan na uvid
Građani koji žele da se informišu oko suženja koridora na dijelu zajedničke trase dva autoputa na teritoriji Glavnog grada informacije mogu potražiti u Sekretarijatu za planiranje i uređenje prostora, na čijem je čelu Oliver Marković, i u Ministarstvu održivog razvoja i turizma kojim rukovodi Branimir Gvozdenović.