Predstavnici ekoloških organizacija iz Nikšića pozvale su državno tužilaštvu da preispita rad lokalne uprave u dijelu koncesionih naknada, pogotovo kada je u pitanju raspodjela koncesija na šume. Ekolozi ističu da iako je u opštini postojao orgoman potencijal za pravilnu valorizaciju šumskog ekosistema, građani Nikšića od toga nemaju ama baš nikakve benefite, jer je neplanska i nekontrolisana sječa napravila nenadoknadivu štetu koja se mjeri milionskim iznosima. Tome u prilog ide i činjenica da je u ovoj godini Opština Nikšić, na čijoj teritoriji se nalaze desetine hektara šumskog blaga, po pitanju koncesija prihodovala svega 41.252 eura, što je potpuno apsurdno. Od pomenutog iznosa na rješenje koncesionara D.O.O. „Javorak” MB odnosi se 34.418 eura.
Prema riječima Aleksandra Perovića, izvršnog direktora Ekološkog pokreta „Ozon”, Opština Nikšić je u kontekstu koncesija za korišćenje šuma, uostalom kao i za svaki drugi vid valorizacije prirodnih resursa, školski primjer nedomaćinskog gazdovanja.
- Činjenice govore da postoji više nego opravdan razlog da državno tužilaštvo pokaže interesovanje i za ovaj segment poslovanja lokalne uprave, gdje je mnogo više štete učinjeno nego u slučajevima za koje se terete i osuđuju bivši lokalni funkcioneri. Iz ugla građanina postavljam pitanje kako to da se dopušta devastiranje šume i nelegalna, tkz. siva ekonomija i da apsolutno nema vidljive reakcije institucija sistema. Postoji teorija koju nam je potvrdilo više ljudi koji su nam se obraćali zbog nelegalne sječe i krivolova na Vojniku, Goliji, Pustom Liscu, Bratogoštu i drugim lokacijama, da se radi o dogovorima određenih struktura, možemo slobodno reći kriminogenih, sa ljudima iz sistema koji vrše dužnosti u ovoj oblasti. Ljudi nam prenose šta rade šumarski inspektori, kako policija reaguje na šumokradice i krivolovce, gde se plasira građa i ubijena divljač, šta je motiv za eko-kriminal. Zato sa potpunim pravom pitamo kako to da Osnovno državno tužilaštvo nema te informacije, jer ako građani nemaju povjerenja u tu instituciju, onda ćemo morati analizirati o čemu se radi i šta je razlog za takvu situaciju - ističe Perović.
On naglašava da misli da je riječ o dogovoru da se prećutnim odobravanjem nekontolisane i nelegalne sječe i prodaje šuma, zapravo i koncesionarima daje prilika da povrate dio profita uloženog u kupovinu glasova i ostale sumnjive radnje koje za krajnji cilj imaju održavanje određenih struktura na odgovornim pozicijama.
- Vrijeme je da svi mi koji se bavimo ekološkim aktivizmom ukažemo na štetne pojave, a nedomaćinsko gazdovanje šumama i šumskim eko-sistemom je jedna od najproblematičnijih oblasti kada je riječ o životnoj sredini. Nadamo se da će doći vrijeme da ono što se priča po kuloarima dođe i do ušiju Osnovnog državnog tužilaštva, te da će građani učestvovati u procedurama koje treba da dovedu do sankcionisanja počinioca kriminalnih zločina nad prirodom - kaže Perović.
Predstavnik Društva mladih ekologa Miodrag Karadžić ističe da je održivo gazdovanje šumama od izuzetnog značaja za ukupnu zajednicu, pa se shodno tome davanje koncesija na šume mora raditi pažljivo i stručno da se ne bi dešavali propusti koji mogu imati nesagledive posledice.
- Očigledan primjer lošeg koncesionog ugovora bila je Dragišnica. Sličnih primjera imao u Nikšiću i gotovo svuda u Crnoj Gori, koja je u oblasti gazdovanja i eksploataciji šuma ima oslonac u dobro izgrađenoj mreži od desetak zakona i pravilnika koje treba adekvatno primjenjivati. Proteklim periodom bavljanja problematikom eksploatacije šuma u to se nijesmo uvjerili. Po zvaničnim i raspoloživim podacima, smatramo da je opština Nikšić prihodovala veoma malu sumu od koncesija za šume, a diskutabilne su i naknade koje plaća korisnik šuma u odnosu na količinu posječene drvne mase. Voljeli bismo da znamo konkretan slučaj kada je inspekcijski organ konstatovao da je u nekom slučaju povrijeđen izvođački projekat kod pravnog lica u smislu sječe većeg iznosa drvne mase od planiranog i ugovorenog. Veliki problem u gazdovanju šumama predstavljaju i imovinski odnosi gdje u dosta slučajeva nije jasno razgraničena privatna od državne šume i tada često dolazi do zloupotreba.
Na osnovu trenutnih informacija i dalje ostajemo pri stavu da u ovoj oblasti treba uvesti više reda. Treba ojačati nadzornu funkcija nakon davanja koncesija i primijeniti zakone jednako za sve, odnosno strogo kontrolisati realizaciju ugovora o koncesiji i prema pravnom i prema fizičkom licu. Društvo mladih ekologa će i dalje pratiti stanje na terenu i očekujemo da će se sa radom na pretpristupnom poglavlju 27 stanje u oblati šumarstva značajnije popraviti i vremenom dovesti u red - kaže Karadžić.L.N.- B. B.
Prihodi neznatni
I pored činjenice što novim Zakonom o raspodjeli prihoda od koncesija od unazad nekoliko godina opštinama pripada 70 odsto, a državi 30 odsto, Opština Nikšić se ne može pohvaliti velikim prihodima u oblasti koncesija na šume. U Sekretarijatu za finansije „Danu” je saopšteno da u prethodne dvije godine ti prihodi nijesu bili veliki, ali da loklna uprava ne utiče na to stanje jer rješenja o davanju prava na korišćenje šuma izdaje Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja.
U prošloj godini Opština Nikšić je naplatila 136.325 eura, a 2013. godine naplaćeno je 105. 973 eura.