Ukoliko ministri spoljnih poslova članica NATO-a danas postignu dogovor o slanju pozivnice Crnoj Gori proći će najmanje 18 mjeseci dok ne bude okončana procedura njene ratifikacije u parlamentima i vladama zemalja Alijanse, što znači da slanje pozivnice ne znači članstvo. Da bi danas ministri na samitu u Briselu izglasali odluku o slanju pozivnice Crnoj Gori, potrebno je da to podrže predstavnici svih 28 članica Alijanse. Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je rekao da je pitanje slanja pozivnice Crnoj Gori poslednje na dnevnom redu samita, ali da to ne znači da je najmanje važno.
Prema proceduri, nakon odluke ministara da pozivnica bude poslata formalni poziv bi iste nedjelje trebalo da uputi generalni sekretar Jens Stoltenberg crnogorskom šefu diplomatije Igoru Lukšiću. Nakon toga, Lukšić mu uzvraća pismom u kojem naglašava da je poziv za otvaranje pristupnih pregovora prihvaćen, a dostavlja se i „pismo namjere”, uz koje se prilaže raspored sa tačno određenim datumima za završavanje reformi, uglavnom iz oblasti vladavine prava, bezbjednosti i sektora odbrane.
Prilikom prijema u NATO poziv treba da ovjere parlamenti ili vlade svih 28 članica, nakon čega treba da se izjasne poslanici u Skupštini Crne Gore ili građani na referendumu, zavisno od odluke u Crnoj Gori. U slučaju Hrvatske i Albanije, koje su poslednje ušle u NATO, period od poziva do članstva trajao je oko 12 mjeseci. Crna Gora bi u Zapadnu vojnu alijansu mogla ući po ubrzanoj proceduri samo ukoliko ratifikacija protokola o pristupanju bude išla po ubrzanoj proceduri kako bi se to pitanje formalizovalo prije samita lidera NATO u Varšavi u julu, ali upućeni ne smatraju da je to realan scenario.
Konačan korak ka članstvu je predavanje Protokola o pristupanju SAD, odnosno Stejt dipartmentu gdje se čuvaju svi dokumenti Alijanse, što državu čini punopravnim članom NATO-a.
Njemački šef diplomatije Frank Valter Štajnmajer rekao je novinarima u Briselu da smatra da je konsenzus o pozivnici među državama članicama postignut.
– Pozicija Njemačke je jasna, podržavamo upućivanje poziva Crnoj Gori i mislim da su i moje kolege na to spremne – tvrdi Štajnamer.
Poljski ministar vanjskih poslova Vitold Vaščikovski rekao je da se Poljska nada da će odluka u vezi sa upućivanjem poziv Crnoj Gori biti pozitivna.
– Odluka će biti donijeta u srijedu, sačekaćemo i vidjeti. Što se tiče Poljske, mi se nadamo da će to biti pozitivna odluka. NATO treba da bude otvoren i da se širi, jer što je veći NATO i ima više demokratskih zemalja sa usvojenim NATO standardima, to bolje po bezbjednost Evrope – kazao je Vaščikovski.
Litvanski šef diplomatije Linas Linkevičius rekao je da su ministri dogovorili da Crna Gora bude članica NATO-a.
– Ne očekujem da će postignuti konsenzus biti doveden u pitanje, tako da ćemo, najvjerovatnije, donijeti odluku o pozivnici – naveo je Linkevičius.
Svjetske agencije, pozivajući se na diplomatske izvore, prenijele su da je pozivnica Crnoj Gori dogovorena, mada se Francuska, koja se ranije protivila širenju Alijanse, nije izjasnila. Za danas u 9.45 zakazana je konferencija za novinare u Briselu, na kojoj će Jens Stoltenberg zvanično saopštiti odluku ministara.M.V.
Namjeravaju li u rat protiv Rusije
Čelnik DSJ Nebojša Jušković smatra da je pred Crnom Gorom lak izbor – vojna i finansijska okupacija sa provjerenim neprijateljima svega ljudskog i časnog, ili prijateljstvo sa vjekovnom zaštitnicom Rusijom sa kojom imamo istorijske veze, ali i političku, ekonomsku i svaku drugu sigurnost i budućnost.
– Namjerava li crnogorska vlast, u slučaju da pozivnica stigne, da povede svoj narod u rat protiv Rusije ako to gazda bude zahtijevao, i ko bi se tom pozivu odazvao. Tradicionalni Crnogorci i Srbi svakako ne. Crta li režim metu na grudi građanima koje neće ni da pita za mišljenje hoće li u ovu zločinačku organizaciju. Koliko god NATO bila anticivilizacijska i interesna grupacija, jedan kriminalac i uzurpator ipak ne može sa njima u društvo – cijeni Jušković.
Proširenje provokacija Moskvi
Britanski list „Gardijan” ističe da je Moskva više puta ocijenila da je proširenje Alijanse provokacija. U članku tog lista piše da se očekuje da 28 ministara NATO, koji učestvuju na dvodnevnom sastanku u Briselu, jednoglasno pošalju poziv Crnoj Gori da bude punopravni član.
– Nakon toga, Crnoj Gori će biti potrebno između 12 i 18 mjeseci da završi proces ulaska u NATO, i to 17 godina nakon što je ovu zemlju bombardovao zapadni savez, dok je bila u sastavu SRJ – ocjenjuje „Gardijan”.
Citira se Stoltenbergova izjava da „će slanje pozivnice biti istorijska odluka i to će biti signal naše kontinuirane posvećenosti zapadnom Balkanu”.
– Stoltenberg nije mogao da sa sigurnošću kaže da će pozivnica biti poslata, ali diplomatski izvori „Gardijana” iz Brisela navode da je odluka već donijeta. Slovenija, Hrvatska i Albanija već su punopravne članice NATO-a, ali Rusija često izražava protivljenje širenju Alijanse, naročito pristupanju članica bivšeg komunističkog bloka – piše u tekstu.
Na pitanje o odluci ministara, ambasador SAD pri NATO-u Daglas Lut je rekao: „Ovo nije nešto što je pripremano kao poruka za Rusiju, jer ovdje se uopšte ne radi o Rusiji”.