Agencija za sprečavanje korupcije, na čijem je čelu Jelena Perović, u predizbornom periodu konstatovala je prekoračenje budžetske potrošnje kod 75 institucija, odnosno pravnih lica ili privrednih društava koja su nastala po osnovu prekovremenog rada iz prethodnih godina, neizmirenih računa, rata za kredite, isplate zarada i drugo.

Takođe, otkrili su da su pojedine partije imale potrošnju koju nijesu prijavile u izbornim izvještajima, što su opravdali redovnim aktivnostima. Ipak, ASK u izvještaju o sprovedenom nadzoru u toku izborne kampanje nije navela koji su to državni organi i partije kršili zakon.

– Evidentirani su troškovi i aktivnosti političkih subjekata u toku izborne kampanje, koji nijesu prijavljeni u izvještajima, a na koje su se politički subjekti izjasnili da je u pitanju njihova redovna aktivnost, te da su troškovi plaćani sa redovnog računa. S tim u vezi potrebno je jasno razdvojiti troškove za redovan rad u vrijeme izborne kampanje od troškova za izbornu kampanju – navodi se u izvještaju ASK-a.

Što se tiče državnih institucija i preduzeća, konstatovano je da su tokom jula i avgusta pokrenuli 27 postupaka za dostavljanje izjašenjenja zbog prekoračenja prosječne mjesečne potrošnje, te su zbog toga naveli da je prilikom budućih izmjena zakona potrebno usaglasiti propisano ograničenje kako bi se zadržala ograničenja upotrebe javnih resursa u izbornoj kampanji i otklonile sumnje primijećene u prethodnom periodu, a kako takva norma ne bi paralisala redovan rad.

Komentarišući izvještaj, direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković kaže da Agencija ne samo što je zažmurila na kršenje Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja već je dozvolila partijama i državnim institucijama, koje ona treba da kontroliše, da joj tumače zakon i da joj objašnjavaju da kada ga prekrše to nije kršenje već da pravni propisi nijesu dobri. Ona kao poseban problem ističe to da izvještaj krije koje su partije i institucuje prekršile zakon, a ASK ih nije procesuirao iako je otkrio da su postupali nezakonito.

– U izvještaju se navode podaci da je ASK utvrdio određena plaćanja od strane političkih partija koja nijesu prikazana u njihovim izbornim izvještajima i da su im partije saopštile da su te troškove nadoknadile iz svojeg redovnog finansiranja za redovne aktivnosti. ASK nigdje nije objasnio o čemu mi to govorimo, koji su to konkretni slučajevi i troškovi koji navodno spadaju u redovne aktivnosti. Ovo je po prvi put da imamo eksplicitno priznanje, odnosno konstataciju ASK da određeni troškovi koji su se desili nijesu prijavljeni u izvještajima. To predstavlja kršenje zakona, koje je Agencija priznala, ali nije procesuirala – upozorila je Ćalović Marković.

Ona navodi da izvještaj ASK ima ogromnu količinu statističkih podataka, ali vrlo malo svedenih podataka gdje je to konkretno ASK utvrdio da je došlo do povećane budžetske potrošnje.

– ASK je u izvještaju naveo da je bilo mnogo institucija koje su trošile više nego što je zakonski prosjek ali su oni to prihvatili kao legitimnu potrošnju iz razloga što se radilo o plaćanjima koja uključuju i plaćanja nadoknada zarada iz prethodnih godina i razne druge stvari za koje mi znamo da su se upravo koristile za uticaj na glasače i kupovinu glasova – navodi Ćalović Marković.

Ističe da zakonska norma jasno kaže za državne institucije, kao i za partije, da ne smiju da troše više nego što su trošile u periodu od šest mjeseci, a ASK samo prihvata njihovo tumačenje da je to u redu iako je očigledno suprotno zakonu i nigdje u svom izvještaju ne navodi koji su to organi, koliki su ti iznosi i naravno o kojim namjenama pričamo.

– Sve ovo je posebno problematično jer smo mi ASK pitali da nam da upravo podatke o tim šestomjesečnim prosjecima državnih organa jer ih je Ministarstvo finansija uporno skrivalo od nas i ASK je tvrdio da nemaju te podatke. Ipak, iz izvještaja vidimo da ih posjeduje i da je dozvoljavao organima koji su krišili zakon da mu mimo onoga što su zakonske mogućnosti obrazlažu da je taj novac suštinski u mnogo većoj mjeri nego što je dozvoljeno trošio upravo u izbornim mjesecima – konstatuje Ćalović Marković.
Ona smatra da je izvještaj prošao filter da bilo šta što inkriminiše nekog ko krši zakon suštinski ne bude dostupno javnosti.
– Ovo samo predstavlja kontinuitet u ponašanju ASK i od kada je došla nova direktorica, sve je relativno, zakonska norma je relativna i tumači je onaj koga Agencija treba da kontroliše, a ne sama ASK – ukazuje Ćalović Marković.
Navodi da je zakon zanemaren i relativizovan i u slučaju medija, pa onda i institucija i partija.
– ASK je u svom izvještaju rekao da je našao nešto ali su mu oni koje je kontrolisao rekli da je to u redu pa su i oni rekli da smatraju da je u redu, pa ako mi hoćemo da mijenjamo zakon. To je vulgarno iskrivljavanje zakonskih normi koje su trebalo da obezbijede da se sredstva ne zloupotrebljavaju – zaključuje Ćalović Marković.
M.S.

---

Savjet zaslužio smjenu jer nije kontrolisao direktoricu
Na pitanje šta treba ASK da uradi da bi uspostavio bolje prakse, Ćalović Marković kaže da prvo treba ustanoviti da li je ovaj ovakav izvještaj odobrio Savjet.

– Ako jeste, onda je to jedan od dokaza da Savjet treba da se mijenja, pa da se mijenja i direktor. Prvo treba utvrditi ko je dozvolio da se tokom kampanje iznesu ocjene koje ne odgovaraju realnom stanju i da se u potpunosti izgubi kontrolna uloga ASK, odnosno ono što zakon predviđa, da ASK utvrdi kršenje i pokrene prekršajni postupak, a ne da ASK pita organ zašto si prekršio zakon, a organ kaže nisam, nisam i ASK kaže u redu. To je prosto vulgarizacija za jedno od najosjetljivijih pitanja ASK. Da li treba da čekamo da se isto desi i sa konfliktom interesa? Mi smo vidjeli da ni kod nove direktorice nema volje za suštinskim promjenama, znali smo da je ona prošla jasnu trijažu da bi bila tu. Ako je novoj parlamentarnoj većini prioritet borba protiv korupcije, onda treba da se smijeni Savjet ASK, jer nisu ispunili obavezu da kontrolišu direktora i obezbijede da radi u skladu sa zakonom, jer ovo što piše u dokumentu dokazuje da ASK nije radio u skladu sa zakonom. To su sami konstatovali – kazala je Ćalović Marković.