Po knjigama prof. dr Živka Đurkovića učili smo i možemo i danas učiti o kulturnom svijetu Crne Gore, kazao je prof. dr Dragan Koprivica na tribini „Svobodijada” na kojoj je bilo riječi o stvaralaštvu prof. dr Đurkovića, književnog kritičara, istoričara književnosti i univerzitetskog redovnog profesora u penziji. Objavio je preko 250 stručnih i naučnih radova i 35 knjiga, među kojima šest romana, šest knjiga ogleda i eseja, osam komparativnih studija na izučavanju Njegoša, 14 monografija iz književnosti, istorije, etnologije i školstva, kao i jednu knjigu poezije. Dobitnik je nagrada ,,Zaloga”, ,,Marko Miljanov” i nagrade Fonda Vukomana i Jelisavke Džaković, a član je Udruženja književnika Crne Gore (UKCG) koje u Nikšiću, u Društvu crnogorsko-ruskog prijateljstva „Sv. Georgije” organizuje tribinu „Svobodijada”.
– Pregalaštvo kolege Živka Đurkovića, vječita energija koja se pretače iz teksta u tekst, svjedoči da u našoj sredini imamo kulturnog hroničara, koji je bacio snažno svijetlo na godine iza nas, na prošla vremena, u kojima je, u svojoj kreativnoj zapitanosti, tražio i šifre za naša sadašnja kulturna zbivanja, naše današnje potvrde ali i brojne nedoumice, kojih prije nije bilo, niti smo ih očekivali. Između ostalog, u seriji svojih ogledala, kritičkih, stručnih i naučnih radova, pod nazivom „Odzivi” u četiri knjige, uz dodatne dvije „Na zavodljivom putu” i „Hvatanje odbljesaka” Đurkovioć je još od 1996. godine pokazao kako se postaje i ostaje pregalac postavljajući visoke kriterijume, koje nije lako pratiti, istakao je prof. dr Koprivica.
Prof. dr Đurković, kazao je na tribini Veselin Matović, napisao osam knjiga, komparativnih studija o Njegošu i njegovom djelu, „Sarajlija i Njegoš”, „Ljuba Nenadović i Njegoš”, „Đilas i Njegoš”, „Andrić i Njegoš”, „Deretić i Njegoš”, „Jefto Milović i Njegoš”, „Tesla i Njegoš”, i „Njegoš u pismima”. To je, istakao je Matović, impozantan opus koji Đurkovića svrstava u red naših danas najznačajnijih njegošologa.
– Kada je u pitanju Njegoš onda je takav metod posebno složen, budući da on nije samo pjesnik, nego i vladika i vladar i sve te tri dimenzzije njegove ličnosti imaju posebnu težinu ali se naravno i međusobno saobražavaju. Nastojeći da upravo u toj ukupnosti sagleda ovu izuzetnu pojavu, Đurković je pošao tragom onih autora koji su svojim djelima ponajviše omogućili da se ostvari jedno takvo sagledavanje. Ovim brojnim knjigama, Đurković je uradio jedan pravi podvig na tom polju analizirajući, proučavajući Njegoša i sve ove druge, značajne velike autore koji su se Njegošem bavili, rekao je između ostalog Matović.
Prof. dr Vukašin Baćović kazao je da nam je Đurković pored svog višedecenijskog proučavanja sveukupne srpske književnosti, a uz to sa veoma bogatim naučnim i pedagoškim iskustvom, podario do sada 35 knjiga. Njegova monografija o Savi Pejoviću Trećem, zbirka pripovjedaka i šest romana, istakao je Baćović, u vrhu su književno-istorijske i estetsko- umjetničke vrijednosti.
– Đurković prvenstveno izvanredno poznavao duh svoga naroda, svojih Banjana. Isto tako kroz literaturu i istoriju, predanje i legende upoznao je i sva okupatorska vremena, tu su slike iz života naših ljudi iz vremena, izvanredne slike vezane za istorijska dešavanja u Prvom i Drugom svjetskom ratu, udbaškom teroru u posleratnim godinama, obuhvatajući i vrijeme golootočkog stradanja te raznih okolnosti, kukavičluka, zlobe i mržnje koje su ispoljavane u najtežim trenucima života. Tu su slike i nenadmašnog otpora tuđinskoj vlasti,rekao je prof. dr Baćović.
B.Brašnjo
Prvi tekst objavio prije šest decenija
Prof. dr Đurković je istakao da njegovo istraživanje usmjereno prema Njegošu i njegovom djelu nije bilo slučajno, i da potiče iz rane mladosti. Kako je ispričao, njegov otac, inače seljak sa završena četiri razreda osnovne škole, dugo je čitao, a u kući je imao samo Vječiti kalendar, Pelagićev „Narodni učitelj” i „Gorski vijenac”. U Učiteljskoj školi u Nikšiću, istakao je on, imao je sreću da mu je profesor bio Vukoman Džaković koji je bio izvanredan tumač književnosti, Njegoševih i stihova drugih pjesnika, a koji je tada i za građanstvo organizovao predavanja o „Gorskom vijencu”.
– Proučavajući Njegoševa i djela drugih o Njegošu, ubijedio sam se da je on mislio, duboko vjerovao da su sva tri njegova zanimanja – pjesnički, vladarski i vladičanski nadahnuti Božjom promisli. Da je to bio takav Božiji dar, kazao je prof. dr Đurković.
Prvi tekst prof. dr Đurković objavio je prije tačno šest decenija, a u pitanju je bio prikaz, kako je rekao, jednog dnevnika za školski rad.