Deveti Međunarodni filmski i muzički festival „Kustendorf” održaće se od 22. do 27. januara na Mokroj gori, a kao i prethodnih godina, biće posvećen budućim filmskim stvaraocima te velikanima svjetskog autorskog filma.
Ove godine takmičiće se 17 filmova mladih autora iz raznih dijelova svijeta, Bugarske, Kine, Hrvatske, Mađarske, Irana, Islanda, Palestine, Meksika, Španije, Rusije i Srbije. Reditelj i osnivač festivala Emir Kusturica je izjavio da je ova godina „najplodnija u konkurenciji mladih autora iz Srbije”.
Navodeći da je skoro cijeli filmski svijet mladih autora stao u šest dana trajanja festivala, Kusturica je rekao da je primjetan sve veći broj žena reditelja u svijetu, što je „Kustendorf” odmah prepoznao, tako da će ove godine na Mokroj gori biti prikazano više filmova koje su upravo žene režirale.
Program Savremene tendencije i ove godine će prikazati neke od filmova prošlogodišnje produkcije i njihove autore, a među ostalima, biće prikazani „Dipan”, reditelja Žaka Odrijara, zatim „Blago” Kornelijua Porumbojua, „Planine mogu da odu” Đije Žangkea i ostali.
Ministar kulture i informisanja Vlade Srbije Ivan Tasovac, čije ministarstvo je i jedan od pokrovitelja festivala, na konferenciji za štampu na kojoj je prezentovan deveti Kustendorf, iznio je svoje mišljenje zašto je ovaj festival jedinstven u čitavom svijetu.
„Kustendorf zapravo predstavlja sentimentalno putovanje u budućnost, zato što je to jedino mjesto gdje se mladi autori susreću sa svojim idolima i mogu da prikažu ono što rade. Takođe, to je i mjesto gdje se najveći filmski stvaraoci našega vremena susreću sa mladim autorima i zapravo mogu da vide ili predvide u kom pravcu će otići čitav njihov umjetnički rad i na neki način postaviti neke osnove budućnosti filma i kompletne kulture”, rekao je Tasovac, koji će ove godine treći put otvoriti festival.
U okviru programa Retrospektive velikana biće prikazani filmovi Žaka Odrijara, a poseban dio programa biće posvećen radu preminulog producenta Karla Baumgartena. Ove godine uveden je i novi program pod nazivom „Dekolonizovanje filma”, u okviru kojeg će biti predstavljeni filmovi koji dovode u pitanje klasne odnose unutar zapadnih društava.
Svake večeri, nakon projekcija filmova i radionica, biće održani muzički koncerti.
R.K.
Od nedođije do institucije
- Ako išta vrijedimo, onda moraju da nam se dešavaju takve stvari. Skupiti djecu iz cijeloga svijeta i dovesti ih na jedno brdo, gdje je zapravo nedođija napravljena u destinaciju, mjesto na kojem je bio usamljeni stari plast sijena, koga je grom već načeo, a sada već postoji nešto što možemo da obilježimo kao kulturnu instituciju, mislim da je to čast Srbije, nije to samo pitanje onoga ko je zamislio – naveo je Kusturica.