Genetičar Dejvid Rajh iz Medicinske škole na Harvardu, sa svojim timom analizirao je ostake gotovo 1.000 praistorijskih ljudi u potrazi za porijeklom čovjeka. Između velikog broja uzoraka, poput onoga sa 4.000 godina starog nalazišta u centralnoj Aziji – iz Uzbekistana, 2.500 godina starog uzorka sa nalazišta u Britaniji, i ostataka Rusa iz bronzanog doba, te uzoraka nađenih na nekoliko arapskih nalazišta, Rajh sa kolegama traga DNK u kostima da bi doznao porijeklo čovjeka. Za manje od tri godine, Rajhova laboratorija objavila je rezultate DNK analize genoma 938 ljudi iz davnina – više nego svi ostali istraživački timovi u ovom polju zajedno. Rad njegove laboratorije preoblikovao je naše razumijevanje ljudske praistorije.
– Uzorci često daju odgovore na dugogodišnja pitanja, a ponekad daju nevjerovatno neočekivane uvide – kazao je dr Svante Pabo, direktor Instituta „Maks Plank” za paleoantropologiju u Lajpcigu.
Rajh, Pabo i ostali stručnjaci za drevnu DNK sastavljaju novu istoriju čovječanstva, onu što ide paralelno sa narativima koji se dobijaju iz fosila i pisanih podataka. U Rajhovom istraživanju, on i njegove kolege bavili su se naseljavanjem planete i širenjem poljoprivrede.
U knjizi objavljenoj u martu „Ko smo i gdje idemo” (Who We Are and How We Got Here) dr Rajh objašnjava kako je napredak u DNK analizama pomogao pokretanju ovog novog polja genetike.
Rajh nadgleda tim koji ima mnogo različitih vještina, od genetike do matematike. Ali „čista laboratorija” je tamo gde se sirov materijal na kome rade – drevna DNK – nalazi. Zaštitna odela koja istraživači nose od glave do pete i oblače u sterilnoj prostoriji svakog jutra, obezbjeđuju da nijedna zalutala čestica kože ili znoja ne kontaminira kosti modernom DNK. Svake noći, cijela laboratorija se kupa u ultraljubičastom svjetlu koje uništava gene. Kosti oko unutrašnjeg uva su, zaključili su oni, najbolje mjesto na kosturu za traženje DNK.
Rajh i Nik Paterson, koji je u svijet genetike došao kao kriptograf, pronašli su način da utvrde da li jedna populacija potiče iz dvije ili više različitih grupa. Analizom DNK iz sela u Indiji otkrili su da gotovo svi Indijci potiču iz dvije odvojene grupe. Jedna, preci sjevernih Indijaca, povezana je sa stanovnicima centralne Azije, Bliskog istoka ili Evrope. Druga, preci južnih Indijaca, nije povezana ni sa jednim živim čovjekom van Indije. Dvije populacije su se pomiješale prije 2.000 do 4.000 godina.
Dr Svante Pabo je 2006. pozvao Rajhov tim da pokušaju da utvrde kako su moderni ljudi i neandertalci povezani. Naučnici su došli do niza važnih otkrića. DNK neandertalaca pokazala je da su se njihovi preci odvojili od naših pre oko 600.000 godina. Ali Rajhovi testovi su otkrili da ljudi van Afrike i dalje nose tragove DNK neandertalaca. naime, prije nego što su neandertalci nestali, sreli su se i pomiješali sa precima modernog čovjeka koji su napustili Afriku.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
