Evropska komisija je najavila da će od sada sve kompanije koje proizvode vakcine protiv Kovida-19 u EU morati unaprijed da obavijeste Uniju ako žele da isporuče vakcine trećim zemljama.

– EU će preduzeti sve što može kako bi zaštitila svoje građane i njihova prava, naglasila je evropska komesarka za zdravlje Stela Kirijakides.

Od te mjere, istakla je, biće izuzete humanitarne isporuke.

Dodaje da je EK predložila mehanizam za transparentnost izvoza vakcina.

– Evropska unija je podržala ubrzani razvoj i proizvodnju nekoliko vakcina protiv Kovida-19 sa 2,7 milijardi eura. Želimo jasnoću transakcija i punu transparentnost izvoza vakcina iz EU, navodi Kirijakides u saopštenju.

Istakla je da je najava znatnog smanjenja isporuka vakcina kompanije Astra-Zeneka na tržište EU „neprihvatljiva” i traži od kompanije da odgovori koliko doza je do sada proizvdeno i kome su isporučene.

Kirijakides je ukazala da odgovori Astra-Zeneke na postavljena pitanja „do sada nisu bili zadovoljavajući” i da će razgovori biti nastavljeni.

– EU želi da se naručene i već plaćene vakcine isporuče što je prije moguće, a da se ugovor u potpunosti poštuje, kaže Kirijakides.

Inače, vakcina Astra-Zeneka je u procesu odobrenja u Evropskoj agenciji za ljekove (EMA), a odobrenje bi mogla dobiti do kraja nedjelje.

I njemački ministar zdravlja Jens Špan zatražio je ograničenje izvoza za vakcine koje se proizvode u EU.

Kako je rekao Špan, za vakcine koje „napuštaju” EU, trebalo bi uvesti dozvolu, kako bi se znalo šta se proizvodi, šta napušta Evropu, i ako napušta Evropu, da li se fer raspodjeljuje.

Njemačka kancelarka Angela Merkel istakla je da vakcine protiv virusa korona nude izlazak iz pandemije, ali da je Kovid-19 promijenio svijet i da je brzina djelovanja mogla biti bolja.

– Njemačka je dio Evrope i svi smo na početku pravili greške, refleksno se povukli. Ali onda smo naučili da je bolje zajednički djelovati – objasnila je Merkel.

Merkel je dodala da je pouka svega da je brzina djelovanja mogla biti bolja, ukazujući da su procesi postali birokratski, traju predugo i da na tome treba raditi.

Ona je u video-obraćanju na Svjetskom ekonomskom forumu ukazala da pandemija ostavlja duboke tragove u privredi i društvu.

– To će sigurno obilježiti naš život narednih mjeseci i godina – naglasila je Merkel.

Istakla je da je bilo moguće brzo i odlučno djelovanje u održavanju privrede, ali da postoje nedostaci u digitaliziciji, gdje je neophodno biti brži.

Ukazala je da je virus pokazao ranjivost svijeta.

– To se posebno vidjelo kada je virus prešao sa životinje na ljude. Između ostalih, Pariska povelja se pokazala ispravnom i moramo na tome sarađivati – poručila je Merkel.

Isto tako, tražila je jačanje Svjetske zdravstvene organizacije, ocjenjujući da je dobra vijest najava povratka SAD.

Kompanije koje proizvode vakcine protiv Kovida-19 „moraju da isporuče svoj proizvod”, insistirala je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen dok se zaoštravaju napetosti između Komisije i farmaceutskih kompanija koje su odložile isporuku.

– Evropa je uložila milijarde kako bi pomogla u razvoju prvih vakcina na svijetu protiv virusa korona – rekla je ona u video-obraćanju uživo preko interneta učesnicima Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.

Istakla je da sada te kompanije moraju da ispune ono što je dogovoreno.

– Moraju da ispoštuju svoje obaveze – kazala je ona.

Komisija zahtijeva odgovore britansko-švedske grupe Astra-Zeneka i američke kompanije Fajzer o kašnjenjima koja su obje najavile u isporukama Evropskoj uniji.

Kao pokazatelj zabrinutosti da farmaceutske grupe možda prodaju već izdvojene doze većim ponuđačima van bloka, EU sada zahtijeva od kompanija da obavijeste nadležne o bilo kakvom izvozu van Evropske unije, prenio je AFP.

Fon der Lajen je saopštila da će EU „uspostaviti mehanizam transparentnosti izvoza vakcina” kako bi se osiguralo da kompanije ispunjavaju svoje ugovorne obaveze prema EU.

Ovo pitanje je osjetljivo za Fon der Lajen, koja je predvodila napore Komisije da pribavi više od dvije milijarde doza potencijalnih vakcina protiv virusa korona za 27 država članica bloka, u kojima živi 450 miliona ljudi.

Ona je prošle sedmice, nakon najavljenog odlaganja iz Fajzera, rekla da je cilj da se do kraja avgusta vakciniše 70 odsto odraslih u EU. Taj cilj sada izgleda ugroženo.

Tempo vakcinacije u EU zaostaje za SAD, Britanijom i Izraelom, iako su države članice, uključujući Maltu, Dansku i Francusku, počele da ubrzavaju svoje programe.

Ursula fon der Lajen je juče u svom govoru podsjetila da Komisija nije nabavila vakcinu samo za EU, već i za siromašnije zemlje koje nisu članice bloka, a koje bi trebalo da se snabdijevaju putem programa za vakcinaciju Kovaks, u koji je uključena i Svjetska zdravstvena organizacija.

Kao dio dugoročne strategije za suzbijanje ove i budućih zdravstvenih kriza, Fon der Lajen je kazala da će EU predložiti formiranje javno-privatnog tijela koje će biti dio nove Evropske uprave za vanredni zdravstveni odgovor.

Kristin Lagard, predsjednica Evropske centralne banke, nada se da će 2021. i dalje biti godina ekonomskog oporavka od pandemije, uprkos strogim blokadama i zabrinutosti zbog pojave novih sojeva Kovida-19.

Kristin Lagard navodi da će se oporavak odvijati u dvije faze.

– Nadamo se da je 2021. još uvijek godina oporavka, ali u dvije faze. Prva faza je očigledno ona koja će i dalje biti opterećena vrlo visokim nivoom neizvjesnosti, saopštila je Lagard na panelu na 51. Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, koji se zbog globalne zdravstvene krize prvi put održava u virtuelnom formatu od 25. do 29. januara.

Eurozona je suočena sa rastom broja slučajeva virusa korona, pooštravanjem mjera ograničenja i sporim uvođenjem vakcina, što nanosi dodatnu ekonomsku štetu regionu, za koji se procjenjuje da je prošle godine zabilježio pad veći od 7,0 odsto.

Prema Lagard, sadašnje ekonomsko okruženje „tek treba da pređe most koji vodi do oporavka, a čini se da će prelazak tog mosta biti malo odložen, ali ne bi trebalo da bude izbačen iz kolosjeka”, prenosi Si-En-Bi-Si.

Najnoviji ekonomski podaci Evropske centralne banke nagovještavaju privredni pad u poslednjem kvartalu 2020, što će, prema mišljenju Lagard, „imati uticaj i na prvi kvartal 2021. godine”.

Evropska centralna banka je u decembru procijenila da će bruto domaći proizvod eurozone u 2021. godini iznositi 3,9 odsto, a naredne godine 2,1 procenat, ali te prognoze u velikoj mjeri zavise od razvoja situacije s pandemijom i od brzine vakcinisanja građana.

RTS

---

SZO: Nema dokaza o promjeni virusa, samo o prenosivosti
Svjetska zdravstvena organizacija izdala je juče nove kliničke smjernice za liječenje pacijenata oboljelih od Kovida-19, uključujući one kod kojih se simptomi dugo zadržavaju i nakon oporavka, uz napomenu da nema dokaza o promjeni virusa osim u smislu prenosivosti.

Organizacija savjetuje da se koagualanti koriste u manjim dozama kako bi se spriječilo zgrušavanje krvi.

Portparol Organizacije Margaret Haris rekla je novinarima u Ženevi da tim nezavisnih eksperata, predvođen Svjetskom zdravstvenom organizacijom, koji je trenutno u kineskom gradu Vuhanu, gdje je virus prvi put i otkriven u decembru 2019. godine, treba da napusti karantin u naredna dva dana da bi nastavio rad na porijeklu virusa.

Haris nije željela da komentariše izvještaje o kašnjenju vakcinacije u EU.

Ona je rekla da je prioritet Svjetske zdravstvene organizacije da se zdravsteni radnici u svim zemljama vakcinišu u prvih 100 dana ove godine.

Takođe, do sada nisu primijećeni definitivni dokazi o promjeni virusa osim u smislu prenosivosti, saopštila je Haris.


Holandija: Sukobi zbog policijskog časa
„Korona-neredi” najviše su pogodili Holandiju. U toj zemlji vlada veliko nezadovoljstvo zbog uvođenja noćnog policijskog časa koji je na snazi od vikenda. Stotine nasilnih mladih ljudi protestovalo je u nedjelju, a zatim i u ponedjeljak uveče. Oni su na ulicama napadali i policiju – u Amsterdamu, Roterdamu i Hagu. Na meti napada bile su i novinarske ekipe.

Gradonačelnici pogođenih gradova pretpostavljaju da su u nerede umiješane različite grupe, uključujući i one koje negiraju postojanje korone i fudbalski huligani.

– Toliko nasilja nismo vidjeli u poslednjih četrdeset godina, izjavio je Koen Simers, predstavnik sindikata holandske policije NPB.

– Do ponoći su snage bezbjednosti situaciju uglavnom stavile pod kontrolu, rekao je direktor tamošnje policije Vilem Velders.

Premijer Mark Rute ocijenio je na Tviteru da ti događaji „nemaju nikakve veze sa protestima ili borbom za slobodu” i da je riječ o „kriminalnom nasilju”.