Evropska unija je koordinisala nabavku vakcina protiv virusa korona za svojih 27 članica, ugovori sa proizvođačima su sklopljeni, punktovi za vakcinaciju širom kontinenta odavno su spremni. Postoji samo jedan problem – vakcina nema.

Ili barem ne u dovoljnoj količini. EU se našla na udaru oštrih kritika zbog sporog tempa vakcinacije i velikog kaskanja za Amerikom i Velikom Britanijom. Nakon početnih organizacionih problema u kampanji i kasnog odobravanja od strane Evropske agencije za ljekove, sada su se javili problemi u snabdijevanju.

Unija je zaključila ugovore o nabavci oko dvije milijarde doza od osam različitih proizvođača, od kojih trenutno isporuke vrše samo Fajzer i AstraZeneka. Najprije je Fajzer saopštio da u EU neće dostaviti obećanih 12,5 miliona vakcina, a potom i da smanjuje proizvodnju zbog, kako je rečeno, radova u fabrici u Belgiji, koja snabdijeva najveći dio Evrope. Nakon toga je i AstraZeneka, čija će vakcina u EU biti odobrena 29. januara, najavila da će u prvom kvartalu isporučiti samo 40 odsto od onog što je dogovoreno.

Brisel, koji je centralizovanu nabavku hvalio kao jedini način pravedne raspodjele, sada se suočava sa bijesom nezadovoljnih vlada i građana. U cijeloj EU do sada je vakcinisano 8,9 miliona ljudi, što su dvije vakcine na 100 stanovnika. Poređenja radi, Amerika i Velika Britanija vakcinisali su sedam, odnosno 10,5 stanovnika na 100, a Izrael 43. U pojedinim regionima Njemačke, Francuske i Španije zbog nestašice je obustavljena vakcinacija.

Ni budućnost ne izgleda mnogo bolje. EU je namjeravala da do kraja ljeta potpuno vakciniše najmanje 70 odsto stanovništva u svim zemljama članicama, ali taj cilj možda više nije dostižan. Posledice ovog neuspjeha mogu biti katastrofalne ako se brzo ne riješe. Što duže bude trebalo da se pandemija stavi pod kontrolu, to će više života biti izgubljeno, a mnogi ocjenjuju da će biti izgubljena i reputacija EU.

U pokušajima da sanira štetu, Brisel je zaratio na dva fronta – sa proizvođačima, a nakon prijetnji obustavom izvoza i sa Velikom Britanijom.

Direktor AstraZeneke je ukazao da njegova kompanija nije ugovorno u obavezi da isporučuje određene količine vakcine zbog toga što je, kako je objasnio, sa EU zaključen ugovor sa napomenom o ulaganju najboljih napora.

Bisel je ovo vidio kao otkrivanje povjerljivih klauzula i zatražio od AstraZeneke da objavi kompletan ugovor, uz napomenu da je klauzula o najboljim namjerama standardna u ugovorima sa proizvođačima proizvoda koji su u razvoju. Nakon toga je iz EK saopšteno da predstavnici AstraZeneke neće prisustvovati sastanku o isporuci vakcina koji se vodio između EK, zemalja članica i farmaceutskih kompanija, ali su iz kompanije to demantovali.

Dok se sve ovo odvijalo, EU je nastavila sa prijetnjama da će ograničiti izvoz vakcina proizvedenih u EU, na sličan način kao što je ograničila izvoz zaštitne medicinske opreme u jeku prvog talasa pandemije. To utiče na odnose Brisela i Londona, još neriješene nakon Bregzita, zbog toga što belgijska fabrika kompanije Fajzer opskrbljuje Veliku Britaniju vakcinama.

Bijesni torijevci upozorili su da će EU „zatrovati” odnose za „nekoliko generacija” ako ostvari prijetnje da će blokirati pošiljke Fajzerove vakcine za Britaniju. Ministri pokušavaju da „spuste loptu” i obećavaju da isporuke neće biti prekinute, ali mnogi britanski zvaničnici upozoravaju da je EU zahvatio „vakcinaški nacionalizam” i da blok nema pravo da zadržava zalihe kupljene „legalno i pošteno”.

Poslanik vladajuće Konzervativne stranke Damijan Kolins rekao je da je ponašanje Brisela „opasno i neodgovorno” i da samo „pomaže antivakserskom pokretu”. Nekoliko poslanika je prijetnje Brisela ocijenilo kao „podle i sebične”. Izvor iz britanske vlade osvrnuo se na netačna pisanja o efikasnosti AstraZenekine vakcine u njemačkim medijima, ističući da se „takva taktika može očekivati od Rusa”.

Brisel obećava mehanizam obustave izvoza „do kraja nedjelje”, međutim, pitanje je kako će taj mehanizam funkcionisati. Stručnjaci i evropski poslanici upozoravaju da bi bilo kakvo ograničenje moglo da dovede do trgovinskog rata oko nabavke vakcina. Jedna od najvećih opasnosti leži u tome što su lanci nabavke toliko isprepleteni u nekoliko zemalja, da bi efekat ograničenja na nabavku vakcina mogao da utiče na proizvodnju.

Član trgovinskog odbora u Evropskom parlamentu Bernd Lange rekao je da su ne tako davno vakcine bile javno dobro, a da je sada stvarno počela borba za njih. On upozorava da bi bilo koja nova mjera mogla da ugrozi međunarodni kredibilitet EU.

Poziv na ograničenja izvoza gura trgovinsko odjeljenje EK u nezavidan položaj, jer se, kako podsjeća „Politiko”, upravo ta institucija zalaže protiv trgovinskih ograničenja i protekcionizma kao načina za rešavanje ekonomskih šokova. Takođe, Komisija je svjesna da bi takva ograničenja mogla da poremete odnose sa saveznicima i susjedima koji se oslanjaju na vakcine proizvedene u Evropi.

Kako su objasnili u EK, ta mjera ograničenja trebalo bi da stvori veću odgovornost među farmaceutskim kompanijama kada i gdje da isporučuju doze. Dok su briselski zvaničnici zaduženi za slobodnu trgovinu tehnički zaduženi za najavljene mjere, dvije osobe upoznate sa odlukom kažu da nema garancije da će pobijediti u borbi za oblikovanje novog mehanizma i ograničiti ga na posmatranje transparentnosti.

U svakom slučaju, politika postaje sve bitnija i EK mora da se izbori sa sve brutalnijim reakcijama javnosti oko toga zašto Evropa toliko zaostaje za mnogim zemljama u javnoj kampanji vakcinacije.

Eurokrate, zagovornici slobodne trgovine, žele da izbjegnu protekcionizam, međutim, suočavaju se sa snažnim političkim vjetrovima, piše briselski „Politiko”.

– U SZO EU se zalaže za slobodan protok ljekova protiv Kovida-19. Bilo bi čudno kada bi sada uveli mjere koje ograničavaju principe i uvoz, rekao je Lange.

– Politika postaje sve bitnija i Komisija se mora boriti sa sve brutalnijim reakcijama javnosti oko toga zašto Evropa toliko zaostaje za mnogim zemljama u javnoj kampanji vakcinacije. Zaposleni u EK kažu da se ponavlja dinamika koja je prošle godine primorala EU da ograniči izvoz maski i druge zaštitne opreme, piše „Politiko”.

---

Zaraženo više od 100 miliona ljudi, realni podaci mnogo veći
Više od 100 miliona ljudi zaraženo je virusom korona u svijetu, navodi AFP pozivajući se na podatke nacionalnih zdravstvenih agencije, a ovaj broj predstavlja samo mali dio realnog broja.
SAD, u kojima je broj zaraženih prošlog vikenda premašio 25 miliona, i dalje je zemlja sa najvećim broj oboljelih i umrlih – 420.000.
Američki predsjednik Džozef Bajden rekao je da je vakcinacija cjelokupne američke populacije ogroman posao, te da je program naslijeđen od prethodne administracije Donalda Trampa „u gorem stanju nego što se mislilo”.
– Ovo je ratni poduhvat. To nije hiperbola – rekao je Bajden i najavio da SAD kupuju dodatnih 200 miliona doza i da će im to biti dovoljno da vakcinišu 300 miliona Amerikanaca – gotovo cjelokupnu populaciju – do početka jeseni.

I Britanija se pridružila neslavnim rekordima sa više od 100.000 umrlih od posljedica infekcije virusom korona. Druge evropske države nastoje da pooštre mjere na granicama, nadajući se da će tako spriječiti ulazak novog, prenosivijeg soja virusa.

Premijer Boris Džonson rekao je da je „teško sagledati” gubitak britanskih porodica nakon što je njegova zemlja postala prva evropska zemlja koja je premašila 100.000 smrtnih slučajeva od Kovida-19.

On je dodao da je njegova vlada, koja se suočila s kritikama zbog svog početnog odgovora na izbijanje epidemije, „učinila sve da umanji patnju i gubitak života”.
Britanija se bori protiv trećeg talasa epidemije za koji krivi pojavu novog prenosivijeg soja virusa korona.
Susjedna Irska prvi put uvodi obavezan putni karantin i produžava nacionalnu blokadu do 5. marta.
Kontrolu na granicama pokušava da ojača i Njemačka, a čak se pominje i potpuna obustava letova u tu zemlju.
– Opasnost od velikog broja mutacija virusa prisiljava nas na drastične mjere – rekao je ministar unutrašnjih poslova Horst Zehofer za list „Bild”.
Island uvodi potvrdu o vakcinaciji da bi olakšao put onima koji putuju i koji su primili dvije doze.
Nove mjere se preduzimaju dok raste bijes u nekim zemljama zbog mjera restrikcije. U Holandiji već nekoliko noći traju nasilni protesti zbog uvođenja policijskog časa.
U svijetu je do sada, prema podacima na sajtu „Vorldometer”, zaraženo 100.839.430 ljudi, dok je 2.167.167 umrlo.