BERLIN – Njemačka kancelarka Angela Merkel osvojila je četvrti mandat, nakon što su njena partija CDU i sestrinska stranka CSU osvojile 33,5 odsto glasova na parlamentarnim izborima, pokazuju ankete poslije zatvaranja biračkih mjesta. Prema tim podacima, u Bundestag ulazi i desničarska AFD.
Stranka kancelarke Angele Merkel je, prema izlaznim anketama, mnogo ispred Socijaldemokratske partije Martina Šulca, prenosi Gardijan.
Prema izlaznim anketama, Demohrišćanska partija (CDU) je osvojila 33,5 odsto glasova, dok je Socijaldemokratska (SPD) na drugom mjestu, sa osvojenih oko 21 odsto glasova, prenose ARD I ZDF.
Međutim, u parlament ulazi i partija na krajnjoj desnici Alternativa za Njemačku (AFD), koja je po prvi put u svojoj istoriji ostvarila rezultat od 13 odsto.
Riječ je o političkoj partiji desničara i evroskeptika, koja je političke poene skupljala na temi izbjeglica, stranaca, proširenja Evropske unije i rješenju finansijske krize.
Ovakav izborni rezultat plasira je na treće mjesto i čini možda i zvanično najvećom opozicijom, prenosi Gardijan.
U njemačkom Bundestagu će u novom, 19. posleratnom sazivu, biti još i poslanika partije Levica, naslednice nekadašnjih istočno njemačkih komunista, zatim, stranke Zeleni (svaka po oko devet odsto), kao i liberali (oko 10 odsto), koje je je mladi Kristijan Lindner uspio da vrati u parlament.
Izlazne ankete koje su objavili njemački mediji prve su, ali i nezvanične i nepotpune prognoze. Ipak, ovakvim rezultatima potvrđena su i istraživanja javnog mnjenja i političke procjene analitičara koji su Merkelovoj predvidjeli i četvrti kancelarski mandat.
Njemačka kancelarka Angela Merkel, čiji konzervativci su osvojili većinu na jučerašnjim izborima zatražila je mandat za sastav nove vlade dok je šef Socijaldemokrata Martin Šulc, dosadašnji član njene vladajuće koalicije, priznao poraz, a njegova stranka najavila da odlazi u opoziciju.
– Naravno, nadali smo se boljem rezultatu, ali CDU/CSU je najjača snaga u parlamentu i formiraće narednu vladu – rekla je Merkel. Ona je kazala da ulazak AfD u parlament predstavlja izazov i da neće žuriti da formira novu vladu.
– Vratićemo nazad birače od AfD uz dobru politiku – rekla je Merekel pristalicama po objavljivanju rezultata izlaznih anketa.
Konzervativci Angele Merkel osvojili su prema projekcijama 32,5 odsto glasova, i time su najveća parlamentarna grupa. Ona sada mora da formira koaliciju da bi mogla da vlada, a dosadašnji koalilciioni partner Socijaldemokrate (SPD) su odmah poslije istorijski lošeg rezultata od 20 odsto osvojenih glasova već izjavili da neće više biti u koaliciji s njom.
Njemačka kancelarka Angela Merkel najvjerovatnije će pokušati da formira koaliciju sa Zelenima i liberalima, prenio je Bi-Bi-Si ocjene analitičara njemačke televizije ZDF.
Savez partija CDU/CSU Angele Merkel osvojio je najviše mjesta u parlamentu na juče održanim izborima u Njemačkoj, sa 32,5 odsto glasova, pokazali su rezultati izlaznih anketa, ali će morati da traži partnera za sastav vlade.
Dosadašnji partner, Socijaldemokratska partija Martina Šulca objavila je da više ne želi da formira koaliciju sa konzervativcima i da više voli da bude opozicija u parlamentu, pa je takozvana Jamajka kolacija jedina moguća opcijam navode analitičari.
Sve ostale kombinacije dvije ili tri partije ne bi obezbijedile dovoljan broj poslaničkih mjesta.
Vođa Socijaldemokrata Martin Šulc priznao je juče poraz, ali je rekao da ostaje kao vođa partije.
– Jasno je da SPD nije uspjela da se dopadne partijskoj bazi – rekao je Šulc i dodao: „Tokom narednih nedjelja i mjeseci mi ćemo se ponovo pozicionirati, i moj je zadatak da kreiram taj proces”.
Nacionalistička, antiimgrantska partija Alternativa za Njemačku (AfD) koja ulazi u parlament sa između 13 i 13,5 odsto glasova obećala je juče da će „promijeniti zemlju”.
– Promijenićemo ovu zemlju. Ićićemo u lov na gospođu Merkel. Vratićemo našu zemlju – rekao je Aleklsander Gauland, kopredsjednik stranke AfD, dok je u sjedištu stranke bilo veliko slavlje.
Frauke Petri iz AfD je u Tviter poruci napisala da je Njemačka doživjela neviđeni politički zemljotres.
Na jučerašnjim izborima obje velike grupacije, i CDU/CSU i SPD su izgubile glasove u odnosu na prošle izbore 2013, dok su male stranke kao pto su Zeleni, Levica, liberali FDP i AfD povećali svoj udio.
U dosadašnjoj vladi su u velikoj koaliciji bili CDU/CSU i SPD. (Beta)
Za koga su glasali Srbi
Za koga su glasali Srbi koji su u Njemačkoj našli „uhljebljenje” i stekli uslove i donijeli odluku da uzmu njemačko državljanstvo, otvoreno je i lično pitanje svakog od njih, ali dosadašnje iskustvo govori da se prosječan birač srpskog porijekla, ne razlikuje puno od domicilnog, njemačkog birača.
Stariji Srbi sa njemačkim pasošem konzervativniji su, dok mlađi ili se traže ili su se već odlučili da svoj glas daju partijama lijevo od centra.
– Kada je u pitanju srce, glasao bih za socijaldemokrate, čiji sam član bio, i to prije svega, zbog Helmuta Šmita, retoričara i državnika, ali kada je u pitanju razum, onda glas dajem demohrišćanima i Angeli Merkel i to zbog njenog odnosa prema Srbiji i prema ekonomiji – izjavio je juče Tanjugu Božidar Škondrić, član Centralnog savjeta Srba u Njemačkoj iz podružnice Sjeverne – Rajna Vestfalije, najmnogoljudnije njemačke pokrajine u kojoj živi više od 18 miliona ljudi i u kojoj su i mnogi Srbi našli „uhljebljenje”.
Škondrić kaže da je Merkelova uspjela u kontinutetu da održi Njemačku ekonomskom silom, a pri tome je u zemlju ušao i veliki broj izbjeglica, i misli da je ona kompetentija od socijaldemokrata da vodi ekonomsku politiku.
Ko Srbima u Njemačkoj više odgovara: ona – konzervativna demohrišćanka, kancelar Angela Merkel ili on – socijaldemokrata, Martin Šulc, tu nema apsolutno jednostavnih odgovora.
Ima, međutim, jednostavnih činjenica – da kvalitet života i moć Srba u Njemačkoj zavise od toga da li studiraju na prestižnom Hajdelbergu ili su jedva pismeni, da li imaju dobro plaćena zanimanja, šefovska mjesta, uspješne firme ili, zajedno sa svojim potomstvom „životare” na margini društva – a gledano sa „margine” veliki Berlin se skoro ni „ne vidi”, kao ni političke razlike između demohrišćana i socijaldemokrata.
(RTS)