Hoće li novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp ispuniti sve ono što je obećavao kao kandidat u predizbornoj kampanji, pita se „Dojče vele” i dodaje da je Tramp u nekim pitanjima već ublažio retoriku, ali su najave bile toliko bombastične da će neke možda i morati da ispuni.
Dojče vele je napravio pregled svih Trampovih obećanja.
„Amerika na prvom mjestu”, jer je za Trampa njegova sopstvena zemlja u prvom planu. Kako bi ojačao američku ekonomiju, zastupa protekcionističku politiku. Želi da zatvori SAD za stranu robu i smatra da je slobodna trgovina loša.
Shodno tome, Tramp hoće ponovo da pregovara o sjevernoameričkom Sporazumu o slobodnoj trgovini NAFTA sa Kanadom i Meksikom ili da od njega potpuno odustane. Iz ugovora o Transatlantskom trgovinskom paktu TTP, oko koga su pregovori okončani prije godinu dana, Tramp želi definitivno da se povuče.
Osim toga, Tramp bi da uvede carinu, kako bi preduzeća zaustavio u tome da svoju proizvodnju izmještaju u inostranstvo kako bi onda, bez plaćanja carine, mogli da je uvezu u zemlju.
U planu za prvih sto dana na funkciji predsjednika, Tramp je najavio da će početi sa „ubrzanom deportacijom dva miliona ilegalnih imigranata”.
„Onome ko bude deportovan iz SAD pa ponovo ilegalno uđe u zemlju prijeti kazna od najmanje dvije godine zatvora”, rekao je Tramp.
Već za prvi dan na funkciji, Tramp je najavio obustavljanje useljavanja iz „terorizmu sklonih regiona” i generalno pooštravanje bezbjednosnih provjera za useljenike.
Takođe, zatražio je da se useljavanje muslimana u zemlju generalno više ne dozvoljava.
„Ako nemamo granicu, onda nemamo državu”, rekao je Tramp u jednom promotivnom spotu u predizbornoj kampanji.
Situaciju na granici sa Meksikom uporedio je sa švajcarskim sirom.
Više puta je najavio da će na južnoj državnoj granici podići zid kako bi zadržao ulazak ilegalnih migranata i trgovaca drogom. Troškove bi trebalo da nadoknadi Meksiko.
Tramp se tokom predizborne kampanje više puta kritički izrazio o NATO-u i između ostalog zapitao zašto su uvijek vodeću ulogu morale da preuzimaju SAD.
U intervjuu za Njujork tajms ukazao je da neke članice NATO-a nisu uplatile novac u zajedničku kasu.
Na pitanje da li bi SAD zemljama članicama Saveza vojno pomogle, na šta ih obavezuje statut NATO-a, Tramp je odgovorio: „Ako se one pridržavaju svojih obaveza prema nama, onda je odgovor da”.
U prvoj televizijskoj debati sa Hilari Klinton, Donald Tramp je tvrdio da nikada nije rekao da smatra da su klimatske promjene izmislili Kinezi. Jedan od njegovih tvitova iz 2012. godine govori, međutim, nešto drugo.
Tramp je više puta globalno zagrijevanje nazvao prevarom.
Kako bi „zaštitio američke radnike”, u okviru svog plana za prvih sto dana na funkciji predsjednika želi da ukine isplatu suma koje se mjere milijardama za program Ujedinjenih nacija, a protiv klimatskih promjena.
Umjesto toga, novoizabrani američki predsjednik ta sredstva namjerava da iskoristi za vodovodnu mrežu i infrastrukturu za zaštitu okoline u sopstvenoj zemlji. U maju je najavio da želi da napusti pariski Sporazum o klimi, što pravno nije lako izvesti.
Prvog dana na predsjedničkoj funkciji Tramp želi da opozove svaku „protivustavnu” uredbu Baraka Obame. Osim toga, kako je rekao, želi da zamrzne broj zaposlenih u javnoj upravi i ograniči mandat za članove Kongresa.
U skladu sa svojim stavovima o klimi, Tramp želi da odobri „prijeko potrebne” energetske projekte, poput spornog gasovoda Kejston. Obama je njegovu izgradnju odbio zbog strahovanja da škodi klimi.
Osim toga, Tramp želi da ukine i ograničenja za korišćenje sopstvenih energetskih rezervi kao što su nafta, gas i ugalj i da na taj način takođe otvori nova radna mjesta.
Tramp namjerava da dostigne godišnji ekonomski rast od četiri procenta i otvori najmanje 25 miliona novih radnih mjesta. To bi, između ostalog, trebalo da bude omogućeno smanjenjem poreza.
Korporativni porez želi da smanji sa 35 na 15 odsto kako bi preduzeća privolio da ostanu u SAD. Porez na dohodak trebalo bi da bude pokriven sa 33 odsto za one sa visokim primanjima, a oni sa slabim primanjima bi korišćenjem „iznosa oslobođenih od plaćanja poreza” trebalo da budu oslobođeni izdataka.
Porodica srednje klase sa dvoje djece trebalo bi da plaća 35 odsto manje poreza. Najbogatiji Amerikanci bi time, prema jednoj anketi Forbsa, godišnje mogli da uštede 275.000 dolara, a najsiromašniji 128 dolara. Mišljenja eksperata o tom pitanju su podijeljena.
Novoizabrani američki predsjednik je više puta najavio da će zdravstveno osiguranje, koje je Baraku Obami bilo veoma važno, ukinuti i zamijeniti sopstvenim sistemom zdravstvenog osiguranja, koje on osmisli.
Međutim, u prvom intervjuu nakon izbora koji je dao za Volstrit džornal, Tramp je reterirao i rekao da će zadržati makar dijelove Obamine reforme.
Za razliku od ranijih izjava, Tramp se sada zalaže protiv pobačaja. U martu je rekao da bi abortus trebalo staviti van zakona i da bi žene i ljekari „nekako” morali da budu kažnjeni.
Kasnije je tokom kampanje rekao da to može da bude kažnjivo samo ako se pobačaj izvede ilegalno, ali ne da i žene budu kažnjavane.
Sredstva za „Plend parenthud”, zdravstvenu organizaciju koja, između ostalog, vodi i klinike za pobačaj, želi da ukine, a abortus da dozvoli samo u vanrednim slučajevima.
Ti izuzeci bi bili silovanje, incest, kao i kada je majka u životnoj opasnosti. Osim toga, želi da imenuje u Vrhovni sud sudije koji su protiv pobačaja. Drugi amandman američkog Ustava za Donalda Trampa predstavlja svetinju, a to je član koji Amerikancima dozvoljava da posjeduju i nose oružje.
„Ako postanem predsjednik, u to možete biti sigurni sto posto”, obećao je Tramp u jednom predizbornom spotu.
Tokom druge televizijske debate, Tramp je zaprijetio Hilari Klinton da će je, zbog njene afere oko elektronske pošte, strpati u zatvor.
„Ako pobijedim, ja ću mom državnom tužiocu da naložim da imenuje posebnog istražitelja koji će se pozabaviti njenom situacijom”, najavio je Tramp.
Tokom govora o planu za prvih sto dana rada, Tramp je najavio i da će pokrenuti postupak protiv žena koje su ga optuživale za seksualno zlostavljanje i sa tim izašle u javnost. Označio ih je kao lažljivice, navodi Dojče vele.(RTS)
Ukoliko napadnemo Asada sukobićemo se sa Rusijom
NjUJORK - Sjedinjene Američke Države mogle bi da dođu u sukob sa Rusijom ukoliko napadnu sirijskog predsjednika Bašara Asada, izjavio je novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp u intervjuu za „Vol strit džornal”.
„Moj stav je bio, vi se borite protiv Sirije, Sirija se bori DAEŠ-a, a morate da se oslobodite DAEŠ-a. Rusija je sada saveznik Sirije, a imate i Iran koji postaje moćan zbog nas, a koji je saveznik Sirije… Mi podržavamo pobunjenike protiv Sirije, a nemamo pojma ko su ti ljudi“, dodao je on, prenosi Sputnjik.
Tokom svoje predizborne kampanje Tramp je izjavio da aktuelni predsjednik Sirije Bašar el Asad nije idealan sirijski lider, ali nekoliko opozicionih grupa, koje bi mogle da dođu na vlast posle njegove ostavke, mogle bi da budu i gore.
On je dodao da će njegov prioritet u Siriji biti da eliminiše džihadističku grupu DAEŠ, a ne da ukloni Asada sa vlasti.
(Tanjug)
„Pegla“ govor iz kampanje
Novi predsjednik SAD Donald Tramp je od pobjede na izborima u protekla dva dana obavio telefonske razgovore sa liderima deset zemalja – Irske, Turske, Indije, Japana, Meksika, Egipta, Izraela, Australije, Njemačke i Južne Koreje.
To je za Vašington post potvrdila Trampova portparolka Houp Hiks, a prenosi Kliks.
Ako je suditi po onom što se dešava nakon što je pobijedio, čini se da će Tramp promijeniti mnogo toga u odnosu na ono što je pričao tokom kampanje u kojoj je uvrijedio mnoge države.
Iako su teme poziva ostale tajna, analitičari navode kako je Tramp nazvao lidere gore spomenutih država kako bi ublažio štetu i lošu reputaciju koju je izazvao tokom kampanje. Podsjeća se da je Tramp tokom kampanje najavljivao kako će Japan i Južnu Koreju napustiti američka vojska, ako im ove dvije države ne plate, Meksiku je zaprijetio dizanjem zida na granici, kancelarku Angelu Merkel je optužio da je upropastila Njemačku, muslimanima je najavio zabranu ulaska u SAD...(RTS)
Rasna mržnja u školama
Dan nakon što je republikanac Donald Tramp pobijedio na američkim predsjedničkim izborima, na površinu je izbila rasna mržnja u školama širom Sjedinjenih Američkih Država.Kako je preneo Ej-Bi-Si njuz u video-izvještaju, u srednjoj školi u Kaliforniji srednjoškolku Džejd Armenio koja podržava Trampa napala je druga srednjoškolka.
„Rekla je ‘Ti podržavaš Trampa, znači mrziš Meksikance”, navela je Džejd Armenio.
Sa Univerziteta u Pensilvaniji su saopštili da je u toku istraga, jer su crnce brucoše dodali u rasističku grupu na Fejsbuku, u kojoj se nalaze slike linčovanja.
En-Bi-Si njuz je kao primjer naveo i srednju školu u Mičigenu gdje su učenici u menzi uzvikivali: „Bjelačka moć”.
„Kao učitelji, moramo da se zapitamo da li je ikad postojao poučniji momenat od ovoga, rekao je jedan od učitelja i dodao da se osjeća uplašeno, zbunjeno i izdano.(RTS)