ANKARA – Vladajuća Partija pravde i razvoja (AKP) turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana pobijedila je na parlamentarnim izborima održanim u nedjelju, ali je izgubila apsolutnu većinu i neće moći sama da formira vladu, prenijeli su turski mediji poslije skoro svih prebrojanih glasačkih listića.
Ovo je prvi put u 13 godina vlasti da AKP nema apsolutnu većinu, javlja Bi-Bi-Si.
AKP, koja je na vlasti od 2002. godine, osvojila je 259 poslaničkih mjesta od ukupno 550, odnosno 41 odsto glasova, dok je prokurdska Narodna demokratska stranka (HDP) osvojila 12,5 odsto i dobiće 78 mjesta u parlamentu.
Govoreći sa balkona nakon proglašenja pobjede, premijer Turske Ahmet Davutoglu je rekao: „Pobjednik ovih izbora je nesumnjivo AKP. Odluka našeg naroda je konačna. Ona je iznad svega i mi ćemo je poštovati”.
Izbori su ključni za budućnost turskog predsjednika, koji se nadao da će AKP dobiti dvotrećinsku većinu od 330 poslaničkih mjesta, što bi joj omogućilo promjenu ustava i dalo Erdoganu dodatna predsjednička ovlašćenja.
Nijedan značajan incident nije zabilježen na biralištima, dok je predizborna kampanja protekla uz brojne incidente, a mete su uglavnom bile manjinske, prokurdske stranke.
Erdoganova stranka AKP, koja vlada u Turskoj od 2002, izgubila je na izborima parlamentarnu većinu. To će uzburkati tursku politiku, smatra urednik DW-redakcije na turskom Baha Gingor.
Turski birači su demokratski odlučili: postoje dva nedvosmislena gubitnika i jedna stranka koja je na dobitku. Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan i njegova partija koju je svom snagom podržavao, religiozno-konzervativna AKP, spadaju u gubitnike. A kurdska stranka HDP (Halkların Demokratik Partisi, Demokratska partija naroda) prvi put je prešla cenzus od deset procenata i zasluženo ušla u Veliku narodnu skupštinu u Ankari.
Za Erdogana je takav rezultat u stvari pravi debakl. On je sve stavio na jednu kartu, u namjeri da pretvori Tursku u prezidijalnu republiku. Kršeći obavezu neutralnosti predsjednika države, nedjeljama je krstario zemljom i agitovao za AKP. Istovremeno, nije se ustručavao da protivničke političare i stranke izloži najtežim verbalnim napadima, pa i da ih blati. Birači su, osim toga, kaznili i njega i njegovog naslednika na mjestu stranačkog šefa, Ahmeta Davutoglua, za zloupotrebu vjere u političke svrhe.
AKP je 2002. pod Erdoganom prvi put pobijedila sa 34 odsto glasova, prije četiri godine je za ovu stranku glasalo skoro 50 odsto, a prije godinu dana je Erdogan na prvim predsjedničkim izborima gdje su predsjednika direktno birali građani, osvojio 52 procenta glasova. Sada se mora zadovoljiti sa 40 odsto. Erdogan je priželjkivao dvotrećinsku većinu koja bi mu omogućila da sam mijenja ustavne odredbe. To će ostati utopija. Jasan gubitak apsolutne većine prisiliće AKP na koalicije, jer bi inače stranka morala da ode u opoziciju, pa bi joj sudbina bila neizvjesna. U poslednje dvije decenije su jake vladajuće stranke u Turskoj potpuno marginalizovane nakon što bi njihov šef postao predsjednik države.(RTS)
Edogan: Niko ne može da vlada sam
ANKARA – Turski predsjednik Tajip Erdogan izjavio je juče da nijedna stranka nije dobila mandat na parlamentarnim izborima da vlada sama i pozvao sve partije da rade u pravcu očuvanja povjerenja i stabilnosti u zemlji.
– Mišljenje našeg naroda je iznad svega. Vjerujem da će svaka stranka procijeniti na zdrav i realan način rezultate, koji ne daju priliku nijednoj stranci da sama formira vladu – saopštio je Erdogan u svom prvom komentaru poslije jučerašnjih izbora.
Vladajuća stranka AK osvojila je 41 odsto glasova, zbog čega će morati da formira koalicionu ili manjinsku vladu.
Prokurdska stranka HDP prešla je cenzus od deset odsto i prvi put ušla u parlament. Njene pristalice izašle su na ulice da bi proslavile ovaj rezultat.
Pozajmljeni glasovi
Kurdska stranka HDP ne bi sada smjela da, ponesena uspjehom, precijeni svoju snagu. U suprotnom bi na mogućim vanrednim parlamentarnim izborima već na jesen mogla opet postati vanparlamentarna opozicija. Oba kopredsjednika stranke , Selahatin Demirtas i Figen Jiksekdag, moraju imati na umu da su im glasove „pozajmili” mnogi tradicionalni birači drugih partija, pa i vladajuće AKP. Naime, u svim društvenim slojevima vladao je veliki otpor prema Edoganovom planu da ustavnim promjenama zacementira svoju moć i udalji Tursku od pluralističke demokratije.
HDP mora da dokaže da je demokratska stranka svih turskih naroda, kako joj i ime kaže. Mora da ubijedi birače da nije političko krilo militantne kurdske organizacije PKK. U ratu između PKK i turske države je od 1984. poginulo 40.000 ljudi. Zato desni i lijevi turski nacionalisti vrebaju priliku da potisnu HDP iz parlamenta. Krajnji desničari iz stranke MHP teško podnose činjenicu da je HDP osvojio skoro isto toliko glasova kao i oni. Za kurdsku partiju bi bilo fatalno da političkim taktiziranjem pokuša da isposluje puštanje na slobodu šefa PKK Abdulaha Odžalana, koji je u zatvoru već 16 godina.
Koliko god da je gorka pilula koju sada mora da proguta Erdogan, toliko bi bilo opasno da dosadašnja opozicija precijeni svoje snage. Ona je profitirala od arogancije Erdogana i njegove stranke, kojima su ovaj put birači očitali lekciju.
Vrijeme za prisnije odnose sa EU
Ranije juče, visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Federika Mogerini i evropski komesar za susjedsku politiku i proširenje Johanes Han ocijenili su da je, nakon izbora u Turskoj, došlo vrijeme za prisnije odnose Brisela i Ankare.
– Odziv 86 odsto upisanih birača i činjenica da su sve važnije političke stranke dobile predstavnike u parlamentu predstavljaju jasan dokaz o snazi demokratije u Turskoj – poručuje se u zajedničkom saopštenju Mogerinijeve i Hana, prenosi Tanjug.
Mogerini i Han su pozvali Turke da što prije formiraju novi parlament i vladu, uz ocjenu da je vrijeme da EU ojača veze sa Turskom i produbi saradnju.
Erdogan je tokom izborne kampanje nagovijestio mogućnost da Turska zamrzne proces evropskih integracija, ukoliko njegova stranka dobije apsolutnu većinu.