FRANKFURT - U Frankfurtu je juče ujutro ispred sjedišta Evropske centralne banke (ECB) došlo do sukoba između demonstranata iz pokreta „Blokjupaj” i policije, pri čemu su povrijeđena dva policajca i zapaljeno nekoliko policijskih vozila, a 590 ljudi je privedeno.
Ljevičarski aktivisti okupljeni u međunarodni pokret „Bokjupaj” najavili su prethodno da je cilj njihovih aktivista da, u skladu sa protivljenjem vladinim mjerama štednje, blokiraju novo sjedište ECB, pred otvaranje zgrade.
„Iznad glava nam leti helikopter, a vazduh je pun suzavca. Policajci su barikadama i bodljikavom žicom ogradili novu zgradu ECB”, naveo je izvještač za „Raša tudej” iz centra Frankfurta.
On je dodao da su veoma rano juče izbili prvi sukobi između policije i demonstranata, kao i da je zapaljen jedan policijski automobil, pa su policajci ispalili suzavac kako bi rastjerali okupljene ljude.
Policija je saopštila da je jedan policajac povrijeđen kamenicama u blizini gradske opere Alte Oper, dok je nekoliko privatnih automobila zapaljeno tokom noći, a dva policijska vozila zapaljena su u policijskoj stanici u centru grada, prenio je AP.
AFP prenosi da je zapaljeno sedam policijskih automobila.
Portparol njemačke policije je izjavila ranije juče da je u sukobima povrijeđen najmanje jedan policajac pošto su ljevičarski demonstranti bacali kamenice na službu obezbjeđenja ispred zgrade ECB.
„Raša tudej” prenosi da je 500 ljudi privedeno, pozivajući se na saopštenje frankufurtske policije objavljeno putem Tvitera u kojem se kaže da su ti ljudi uhapšeni jer su pravili nerede.
Aktivisti iz pokreta „Blokjupaj” su blokirali centralni most preko rijeke Majne, kao i jedan važan kružni tok na istoku grada. Pored toga, širom grada su zapaljene kante za smeće.
Očekuje se oko 10.000 demonstranata na glavnom trgu Remerberg u Frankfurtu, pošto su organizatori unajmili poseban voz za prevoz aktivista iz Berlina, kao i autobuse za prevoz iz ostalih djelova Njemačke i drugih evropskih zemalja.
Protivnici kapitalizma, globalizacije i surovih mjera štednje danas namjeravaju da na protestima, kako sami kažu, daju podršku vladi u Atini.
ECB, zajedno sa Evropskom komisijom i Međunarodnim monetarnim fondom, dio je takozvane „trojk” koja nadzire poštovanje uslova za dobijanje kredita u finansijski problematičnim zemljama, poput Grčke.(Tanjug)
Šta je pokret „Blokjupaj”
BERLIN - Međunarodni pokret „Blokjupaj” savez je lijevo orijentisanih protivnika kapitalizma u okviru koga postoji 90 organizacija - predstavljaju juče njemački mediji „Blokjupaj”.
Ovaj međunarodni pokret zahtijeva odustajanje od kursa gvozdene štednje i traži, između ostalog, da zemlje u krizi, poput Grčke, ubuduće dobijaju više novca.
Podgrupa „Blokjupaja ” je savez „Okupirajmo Volstrit”, koji je 2011/2012. godine bio veoma aktivan u protestima protiv banaka i demonstracijama, takođe, u Frankfurtu ispred stare centrale ECB.
„Blokjupaj” formira sada front protiv ECB zato što, kako navode njemački mediji, smatra tu banku kao ništa drugo, nego produženu ruku međunarodnih kreditnih povjerilaca.
(Tanjug)
Grčka pokazala da je moguća i drugačija politika
„Vlada u Grčkoj je pokazala da je i drugačija politika moguća”, rekao je jedan Henri, star 54 godine, koji je iz Pariza došao u Frankfurt da to kaže i demonstrira protiv svih nedaća savremenog kapitalizma i neoliberalizma, dok je jedna tridesetogodišnja Tanja iz Beča njemačkim novinarima rekla da je ona tu da iskaže nezadovoljstvo zbog mjera štednje.
Ona ima prijatelje u Grčkoj i sa takvom politikom, kako je rekla, njeni prijatelji nemaju više perspektivu u svojoj zemlji.
Jedna Kristina iz Berlina, koja se spontano odlučila da sa prijateljicom dođe u Frankfurt i demonstrira, rekla je da to čini zbog svoja tri posla i sina.
Ona, naime, u Berlinu mora da radi čak tri posla, kako bi sa sinom preživjela.
„Zato sam tu’’, naglasila je četrdesetčetvorogodišnja Kristina.
Kada je rječ o gradu Frankfurtu, on je više puta bio mjesto žestokih demonstracija, a jedan od najpoznatijih demonstranata toga grada je i bivši njemački šef diplomatije Joška Fišer, koji je tu bio od demonstracija iz 1968. preko protesta protiv proširenja aerodroma i zaštite životne sredine i jednom, puno kasnije, priznao „da, bio sam militantan”.
(Tanjug)