Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Radmila u minusu milion eura * DPS najbolje pliva u tabloidnom blatu * Dokument FBI nije moja izjava * Privedena braća Drešaj * Radmila u minusu milion eura * Nisam car, ne želim biti doživotni predsjednik * Muzej Marka Miljanova treba privatizovati
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 06-06-2018

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Boško Vukićević, Pokret Sloboda narodu:
- Crna Gora je jedina zemlja primljena u NATO u kojoj je postojalo ogromno, dvotrećinsko protivljenje naroda takvoj odluci.

Vic Dana :)

Mali Perica donese učiteljici list praznog papira. Pita ga učiteljica:
- Što je to?
- To je slika krave kako jede travu na pašnjaku.
- Ja ne vidim tu ništa. Gdje je trava?
- Pa, krava je sve pojela.
- A gdje je krava?
- Otišla je na drugu livadu, zato što više nije imala trave na tom
pašnjaku.
Pita učiteljica Pericu:
- Perice kako ćemo znati da je mrkva dobra za vid?
- Pa jeste li ikad vidjeli zeca sa naočarima.
Došli Mujo i Haso u kafanu.
Konobar:
– Izvolite?
Mujo:
– Meni dajte pivo LAV jer sam ja lavčina, a Hasi može konjak?







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Stav
SAD i Kina, dupli standardi Trampov trgovinski program počiva na ograničenom merkantilizmu koji favorizuje američke korporacije na štetu svih drugih
Dan - novi portal
-Autor: Dani Rodrik

Posjeta visoke trgovinske delegacije SAD Kini nije uspjela. To je bilo očekivano zbog obima i rigidnosti američkih zahtjeva. SAD od Kine traže da promijeni svoje industrijske politike i propise o intelektualnoj svojini, kao i da se ne protivi Trampovom uvođenju jednostranih tarifa na uvoz kineskih proizvoda.
Ovo nije ni prvi ni poslednji trgovinski sukob sa Kinom. Globalni poredak najnovije generacije – od osnivanja Svjetske trgovinske organizacije 1995 – zasnovan je na pretpostavci da će se svjetski regulatorni režimi povezati, kao i da će Kina voditi ekonomiju na zapadni način. Umjesto toga, ovi sistemi se udaljavaju i zapadaju u neprekidne sukobe.
Postoje dobri razlozi da Kina i druge ekonomije ne pristanu na prilagođavanje pod pritiskom američkih izvoznih lobija. Uostalom, za uspješnu globalizaciju Kine zaslužne su njene nestandardne i kreativne industrijske politike, kao i ekonomska liberalizacija. Selektivna zaštita, subvencionisani krediti, državna preduzeća, propisi o korišćenju domaćih resursa i odgovor na zahtjeve tehnološkog transfera pretvorili su Kinu u svjetsku proizvodnu silu. Tekuća strategija “Made in China 2025” treba da je lansira među visoko razvijene zemlje.
Jasno je da privredna politika Kine krši pravila STO. Ali oni koji Kinu podrugljivo nazivaju “varalicom” treba da razmisle o tome da li bi ona uspjela da diversifikuje svoju ekonomiju i da li bi se tako brzo razvijala da je postala član Svjetske trgovinske organizacije prije 2001. ili da je otad poslušno slijedila njena pravila. Isti komentatori Kinu nazivaju i najvećom reklamom za globalizaciju – zaboravljajući koliko Kina odstupa od pravila savremene globalne ekonomije.
Kina igru globalizacije igra po pravilima Breton Vudsa, daleko blažeg režima koji je upravljao svjetskom ekonomijom u prvim godinama poslije Drugog svjetskog rata. Kako mi je objasnio jedan kineski zvaničnik, ta strategija se sastoji u sledećem: otvoriti prozore, ali na njih postaviti zaštitnu mrežu. Tako se dobija svjež vazduh (strane investicije i tehnologija), a napolju ostaju štetni elementi (nepredvidljivi tokovi kapitala i nekontrolisani uvoz).
Ovo što radi Kina ne razlikuje se mnogo od onoga što su u prošlosti radile razvijene zemlje da bi sustigle druge. Jedna od glavnih zamjerki Sjedinjenih Država je da Kina sistematski krši prava intelektualne svojine i krade tehnološke tajne. Ali u 19. vijeku Sjedinjene Države su to isto radile Velikoj Britaniji, tadašnjem tehnološkom lideru. Ni Amerika tada nije poštovala privredne tajne i intelektualnu svojinu.
Novootvorene fabrike tekstila u Novoj Engleskoj su vapile za tehnologijom i nijesu prezale od krađe britanskog dizajna i krijumčarenja vještih britanskih zanatlija. Sjedinjene Američke Države su imale zakone o patentima, ali oni su štitili samo njihove građane. Kao što kaže jedan istoričar američkog biznisa: i SAD su “bili pirati”.
Svaki razboriti međunarodni trgovinski režim mora priznati da nije ni realno ni poželjno ograničavati slobodu zemalja u kreiranju njihovih ekonomskih i društvenih politika. Nivoi razvoja, vrijednosti i istorijske putanje zemalja isuviše se razlikuju da bi se mogli ukalupiti u određeni model kapitalizma. Unutrašnja politika može ponekad odbiti strane investitore i uništiti ekonomiju. A nekad može dovesti do ekonomskog preobražaja i smanjiti siromaštvo, kao u slučaju Kine, koja stvara dobit ne samo za domaću ekonomiju već i za potrošače u cijelom svijetu.
Od međunarodnih trgovinskih propisa – koji su rezultat temeljnih dogovora između različitih interesa, prije svega korporacija i njihovih lobista – ne možemo očekivati da pouzdano razlikuju ta dva niza okolnosti. Zemlje s lošim politikama koje guše razvoj najveću štetu prave same sebi. Kada su domaće strategije neuspješne, druge zemlje mogu trpjeti posledice, ali najveću cijenu plaća domaća ekonomija, što je dovoljan podsticaj zemljama da ne slijede pogrešnu politiku. Vlade koje strahuju od transfera važnog tehnološkog znanja van zemlje mogu da uvedu propise koji njihovim preduzećima zabranjuju da investiraju u inostranstvu, ili zabranjuju stranim državljanima da preuzimaju domaće firme.
Mnogi američki liberalni komentatori misle da je to što se Tramp okomio na Kinu odlično. Oni kritikuju samo njegov agresivni, jednostrani pristup. Činjenica je, međutim, da Trampov trgovinski program počiva na ograničenom merkantilizmu koji favorizuje američke korporacije na štetu svih drugih. Njega ne zanimaju politike koje bi dovele do opšteg poboljšanja globalne trgovine, jer bi onda morao da poštuje zlatno pravilo trgovinskog režima: ne nameći drugim državama ograničenja koja ni sam ne bi prihvatio u istim okolnostima.

Peščanik.net

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Uslovi korišćenja

Svako neovlašćeno korišćenje sadržaja štampanog i on-line izdanja Dana kažnjivo je i vlasnik prava shodno Zakonu o autorskim i srodnim pravima ima pravo na zaštitu od istog, kao i na naknadu štete prouzrokovane takvim radnjama. Zabranjeno je svako objavljivanje, modifikovanje, kopiranje, štampanje, reprodukovanje, distribuiranje ili na drugi način javno prikazivanje podataka, tekstova, fotografija i informacija iz naših izdanja, bez pisane saglasnosti Jumedia Mont doo.

MARKETING
loading...
Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"