U Crkvi Svetog Marka u Beogradu juče je služen parastos Srbima ubijenim prije 24 godine u hrvatskoj vojno-policijskoj akciji „Oluja“, kada je iz Hrvatske protjerano više od 220.000 krajiških Srba, a oko 2.000 ubijeno.

Parastosu je prisustvovao i predsjednik Odbora Skupštine Srbije za dijasporu i Srbe u regionu Miodrag Linta, koji je istakao da zločinačka akciji „Oluja“ predstavlja završni čin etničkog čišćenja srpskog naroda iz tadašnje Hrvatske i da bi Tužilaštvo Srbije za ratne zločine trebalo konačno da počne da procesuira brojne zločine nad srpskim narodom.

– Sinonim za „Oluju“ jesu protjerivanje srpskog naroda, masovno bombardovanje srpskih gradova i mjesta, brojni zločini nad srpskim civilima – rekao je Linta.

On je ocijenio da nikada ne može biti dobrosusjedskih odnosa između dviju država dokle god Hrvatska bude insistirala na besmislenoj tezi o navodnoj srpskoj agresiji.

– Ista je stvar i sa bošnjačkim političarima koji, takođe, ponavljaju besmislenu tezu da su Srbi i Srbija izvršili agresiju na BiH i da je bio nekakav nepostojeći genocid u Srebrenici – rekao je Linta.

Linta je dodao da je zločina bilo na svim stranama i da je, kako je naveo, preduslov za trajni mir i pomirenje da se odustane od lažnih priča o agresijama.

Istakao je da je za to neophodno da se „uspostave isti standardi u suđenjima za ratne zločine“, kao i da se „jednako poštuju sve žrtve – i srpske i hrvatske i bošnjačke“.

Linta je napomenuo da je porazna činjenica da se Hrvatska ni 24 godine od završetka rata nije suočila sa svojom zločinačkom prošlošću i što se u toj zemlji slave ratni zločinci, prećutkuju i negiraju srpske žrtve, dok EU ćuti na veličanje ustaštva.

Prema njegovim riječima, Srbi su vodili odbrambeni rat jer je cilj Tuđmana i njegovog režima bio etnički čista država Hrvatska.

Dragana Đukić, predsjednik Udruženja porodica nestalih i poginulih lica „Suza“, koje je organizovalo jučerašnji pomen, rekla je da su i poslije 24 godine za sve prognane Srbe teški dani tokom kojih je sprovedena „Oluja“.

– Najteže je ljudima koji još žive u neizvjesnosti, a to je oko 750 porodica iz „Oluje“ koje još nisu našle svog člana i nisu ga sahranili dostojno čovjeka –saopštila je Đukić novinarima.

Akcija „Oluja“ je počela 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije i jedinica Hrvatskog vijeća odbrane na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.

Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla hrvatsku zastavu, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.

Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine operaciju „Oluja“ okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, mada svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je „Oluja“ imala sve karakteristike genocida.

S druge strane, u Hrvatskoj je počela proslava 24 godine od „Oluje“ još u 6.30, kada je Knin probudio vojni orkestar.

Grabar Kitarovićeva je navela da je Knin oslobođen uz brojne žrtve. Kada se govorilo o žrtvama, uglavnom se govorilo o „hrvatskim žrtvama i 'braniteljima' koji su dali živote za oslobađanje Hrvatske“.

– Na ovom mjestu prije 24 godine izborili smo se da upravljamo vlastitom sudbinom – da se o Hrvatskoj i Hrvatima odlučuje u Hrvatskoj i svi mi smo ti koji snosimo tu odgovornost. Ovo je naša domovina, jedina i vječna, poručila je, između ostalog, hrvatska predsjednica.

RTS-M.Nj.




Grabar Kitarović: Došlo mi je da uzmem pušku i odem na ratište
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović izjavila je u Kninu da ju je tokom rata 90-ih godina grizla savjest i da je željela da uzme pušku i ode na ratište.

– Najradije bih uhvatila pušku i otišla na ratište, ali shvatala sam da nije stvar samo u mecima i u suočavanju s onima koji su ispred vas – rekla je Grabar Kitarović.



U Hrvatskoj je počela proslava 24 godine od „Oluje“ kada je Knin probudio vojni orkestar