Lider Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić kazao je u intervjuu za „Dan“ da je njihova ponuda opoziciji jasna: ili pošteni izbori ili bojkot izbora. Istakao je da Briselski plan i odluka koja je usvojena u Skupštini ostavljaju i osnažuju mogućnost tehničke vlade i da bez opozicije neće učestvovati u radu Odbora za reformu izbornog zakonodavstva.

DPS je uz posredovanje međunarodne zajednice nedavno prihvatio Briselski plan. Šta podrazumijeva taj plan i kako će se takav potez najveće vladajuće partije odraziti na trenutnu situaciju u Crnoj Gori?

DPS je kapitulirao pod pritiskom međunarodne zajednice i domaćih progresivnih i proevropskih snaga, prihvativši Briselski plan, iako su do prije desetak dana tvrdili da ne može biti govora o bilo kakvim reformama prije decembra mjeseca i njihovog kongresa. Implementacija Briselskog plana podrazumijeva novi Savjet RTCG, novu Državnu izbornu komisiju, novo rukovodstvo ASK, novi Sudski savjet, održavanje svih lokalnih izbora u jednom danu, potvrđivanje datuma parlamentarnih izbora, implementaciju svih preporuka OEBS-a i ODIHR-a, nove zakone o biračkom spisku, o izboru odbornika i poslanika, o registrima prebivališta i boravišta, o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja..., specijalno skupštinsko tijelo koje će kontrolisati cjelokupni predizborni i izborni proces, mogućnost formiranja tehničke vlade, kao i ostanak u bojkotu dok se ne dogovore sva rješenja, svi datumi i svi predlozi zakona. Takođe, najnovija promjena nalaže i obezbjeđivanje podrške od praktično 80 odsto članova odbora, odnosno 11 od 14 za odlučivanje, što znatno jača uticaj opozicije u odboru.

Najava ulaska dva člana Demokrata i URA u Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, umjesto pozitivnog odjeka, izazvala je nove podjele u opoziciji. Zašto je to tako i šta treba učiniti da se podjele prevaziđu?

Umjesto da predstavnici DF-a koji su već godinu dana članovi odbora zajedno sa DPS-om pozdrave kapitulaciju DPS-a, oni su krenuli u najprimitivniju i najkukavičkiju harangu u novijoj političkoj istoriji, i to ni manje ni više nego na opozicione kolege. Pri tome, gle čuda, napadaju nas oni koji su bezuslovno prekinuli bojkot parlamenta, oni koji su prije godinu dana odbili naš plan, a prihvatili plan DPS-a i ušli u odbor, i u konačnom oni koji su upravo 2014. godine u Skupštini Crne Gore zajedno sa DPS-om usvojili aktuelno izborno zakonodavstvo, koje je stvorilo najveće nepovjerenje građana u izborni proces i omogućilo najveće mahinacije DPS-a ikada. Nečuveno. Da zaključim, blokirali smo prodaju narednih parlamentarnih izbora i nokautirali DPS u prvoj rundi.

Na osnovu čega smatrate da vam pripadaju dva mjesta u odboru i da li vjerujete da će svi članovi tog skupštinskog radnog tijela uskoro sjesti za isti sto i izmijeniti zakone, što će, u konačnom, dovesti do prvih fer i slobodnih izbora?

Demokratska Crna Gora je opoziciona partija koja pojedinačno ima najveći broj poslanika u Skupštini Crne Gore, a drugi smo po snazi opozicioni poslanički klub. DF već ima tri mjesta u odboru, tako da je jasno da dva mjesta pripadaju Demokratama. Imajući u vidu da URA ima jednog poslanika, da nema poslanički klub i da samim tim ne može polagati pravo na predstavnika i učestvovati, mi smo spremni da ustupimo jedno svoje mjesto toj stranci. Mi smo završili značajan dio posla za opoziciju time što smo srušili plan DPS-a, i što smo, zajedno sa međunarodnom zajednicom, uspjeli da obezbijedimo usvajanje Briselskog plana. Za razliku od kolega iz DF-a koje su radile u odboru zajedno sa DPS-om bez opozicionih kolega, mi smo spremni da radimo u odboru na realizaciji Brisleskog plana, ali isključivo zajedno sa opozicionim kolegama. U drugačijim aranžmanima nećemo učestvovati.

S obzirom na to da Briselski plan ne podrazumijeva tehničku vladu, sve i da se izmijene svi zakoni, možete li bez tehničke vlade stopostotno vjerovati u njihovu implementaciju?

Svima koji neće da manipulišu je jasno da Briselski plan i odluka koja je usvojena u Skupštini ostavljaju i osnažuju mogućnost tehničke vlade. Norma člana 11 odluke koja ostavlja tu mogućnost je istovjetna i u staroj odluci DPS-a i DF-a i u novoj odluci Demokrata i međunarodne zajednice. Dakle, ne mijenjajući mogućnost dogovora o izvršnom modelu kontrole implementacije, odnosno o tehničkoj vladi, mi smo se izborili i za definisanje skupštinskog modela kontrole, odnosno uspostavljanje specijalnog parlamentarnog tijela koje će imati specijalna ovlašćenja u kontroli predizbornog i izbornog procesa. Demokrate ostaju privržene i poštovanju Sporazumu o budućnosti, koji, kao jedni od rijetkih, nikada nijesmo prekršili. Saglasno tom sporazumu, podržaćemo tehničku vladu, ali u njoj nećemo učestvovati jer sa DPS-om nikada nećemo zajedno vršiti vlast.

Da li razmišljate o nastupu na narednim izborima? Kako vam se čini ideja da cjelokupna opozicija nastupi sa jednom listom?

Naša ponuda opoziciji je jasna i ponavljamo je svaki dan: ili pošteni izbori ili bojkot izbora. Opozicija mora biti spremna na makedonski scenario ukoliko se ne obezbijede uslovi za fer izbore, uključujući i tehničku vladu na kojoj insistira DF, vjerovatno zbog ogromne želje da odmah poleti u zagrljaj DPS-u.

Međutim, u ovom trenutku fokus je na borbi za poštene izbore. O načinu nastupa na izborima izjasnićemo se nakon stvaranja uslova za poštene izbore. Lično sam više puta istakao da nije suština uspjeha opozicije u načinu nastupa, već u tome da li ste iskreni i da li zaista želite da pobijedite, ili je vaš zadatak u politici uloga vječite opozicije kao garanta opstanka vječite vlasti.

S.R.

---

Protiv sam otimanja vjerskih objekata
Kako komentarišete događanja oko pripreme predloga zakona o slobodi vjerosipovijesti i kako Demokrate gledaju na to?

Kao vjernik i neko ko je kršten prije više od 30 godina, ali i kao političar i čovjek, protiv sam otimanja ili atakovanja na bilo koju crkvu, hram, džamiju ili katedralu i ko god je spreman da štiti principijelno sve konfesije u meni će uvijek imati partnera. Demokrate su više puta jasno saopštile da je za nas prihvatljiv isključivo onaj predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti koji je prihvatljiv za sve tri tradicionalne konfesije u Crnoj Gori.

Činjenica da DPS nacrt pomenutog zakona šalje na javnu raspravu 2015. godine, dakle godinu dana prije održavanja parlamentarnih izbora, a predlog zakona tek nakon četiri godine, dakle ponovo na godinu dana od održavanja parlamentarnih izbora, kao i mnogi drugi događaji i procesi, jasno pokazuje da je cilj širenje nacionalističke histerije u dosluhu sa njima poželjnim političkim subjektima, kako bi Đukanović još jednu kampanju vodio na nacionalo-vjerskom, a ne na ekonomskom-pravno-moralnom terenu, gdje je nemoćan i gdje prima golove na svakih pet minuta.



”menie obщie vы možete pomu prokumeni povitь u ih proku ispo prolnitektы, ra blavam tersiĐŞedыvatelь udeĐšsu v kontigu, rukie te sroln