<br />
Na dvadesetu godišnjicu od donošenja Rezolucije 1244 u Savjetu bezbjednosti UN u Njujorku je predstavljen najnoviji izvještaj Unmika, a ministar spoljnih poslova Ivica Dačić ukazao je na potrebu stalnog razmatranja pitanja Kosova na sjednicama SB i na dosledno sprovođenje misije Unmika i Kfora. Istovremeno, u Beogradu su razgovarali predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD Metju Palmer o odnosima Beograda i Prištine, a odgovarali su i na pitanja novinara, između ostalog i o NATO agresiji na SRJ.

-Želimo da se ukinu takse i omogući stranama da se vrate za pregovarački sto, rekao je Palmer. On i Vučić su na zajedničkoj konferenciji za novinare poručili da se treba okrenuti budućnosti s parolom: „Ono što će se dogoditi važnije je od onoga što je bilo”.

Vučić je novinarima rekao da su, u otvorenom i konkretnom dijalogu, on i američki gost imali različite pozicije.

-SAD su priznale nezavisnost Kosova, a Srbija KiM smatra dijelom svoje teritorije. Saglasni smo da samo razgovorima i očuvanjem mira i stabilnosti i poštovanjem interesa srpskog i albanskog naroda možemo doći do rješenja, rekao je Vučić.

Zamolio je Palmera da razumije potrebu na kojoj insistira Srbija, a to je postizanje kompromisnog rješenja. Palmeru je rekao i da priče koje postoje u dijelu zapadne javnosti da je Srbija iskoristila takse da zatvori dijalog – nisu istinite.

-S nekim ko sprečava dotok robe i usluga – o čemu drugom da razgovarate? Ako ne možete keks da prebacite s teritorije na teritoriju, o čemu da razgovarate? A treba da razgovaramo o komplikovanijim pitanjima, naveo je Vučić.

Rekao je da razgovori sa SAD-om nikada nisu laki i jednostavni, ali da su otvorenost i konkretnost mnogo značajniji od toga kako se ko u razmjeni argumenata osjeća.

-Zadovoljan sam sadržinom razgovora, iako, naravno, kao što Palmer ne može da bude srećan s mojim stavovima o KiM, ne možemo ni mi da pjevamo od sreće zbog njihovog stava, rekao je Vučić. Palmer je rekao da Srbija može da računa na podršku SAD dijalogu i evropskom putu.

-Razgovarali smo o tome kako da krenemo naprijed ka normalizaciji odnosa Beograda i Prištine. Smatramo da je važno da ovaj dijalog otvori evropski put za Srbiju i Kosovo, rekao je Palmer.

Na pitanje kako SAD danas gledaju na NATO agresiju na Srbiju, Palmer je rekao da mu je žao zbog gubitaka života, ali da je odluka o intervenciji donijeta „zbog razloga koje je moguće objasniti”.

-Treba da ohrabrimo sve da gledamo naprijed. Za građane Srbije i Kosova je važno da se usmjere na evropsku budućnost. Treba da priznamo kakvu je cijenu platio narod na obje strane i da se okrenemo boljoj budućnosti, rekao je Palmer.

-Nije postojao dovoljan razlog za agresiju na Srbiju, bombardovanje je uništilo mnogo života, ekonomsku, putnu i političku infrastrukturu. Srpski narod je, iako nismo uvijek bili cvećke i anđeli, platio cijenu koju nije zaslužio, rekao je Vučić.

M.Nj.

---

Pozvao Trampa u Srbiju
Govoreći o najavljenom sastanku u Parizu koji organizuju njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emanuel Makron, Palmer je rekao da SAD podržavaju ono što rade njihovi partneri i saveznici da bi se „obje strane povele ka sporazumu“. Vučić, pak, nije uopšte siguran da će do tog sastanka doći. On je iskoristio konferenciju za novinare da još jednom uputi poziv predsjedniku SAD Donaldu Trampu da posjeti Srbiju.


Ni Zapad nije podržao razgraničenje




-Potrebni su nam hrabrost, odvažnost i odlučnost, ali je i naša obaveza i dužnost da tragamo za rješenjem kosovskog problema, a ne da stvari stavljamo pod tepih i ostavljamo budućim generacijama, rekao je Vučić na sjednici Konventa o EU održanoj u Skupštini Srbije.

Onaj ko se suočava s onim što se stvarno dešava na KiM, mora, kako kaže Vučić, da bude realan, ako želi da bude ozbiljan i odgovaran. Istakao je da za njegovu ideju razgraničenja nije bilo podrške ni u Srbiji, ni na Zapadu. Vučić je navao da „ljudi hoće u 90 odsto slučajeva ono što im je srcu milo, u 10 odsto slučajeva ono što Zapad traži, a onih koji bi željeli nešto što je stvarni kompromis nema uopšte“.

​