Koordinaciono tijelo i nacionalna laboratorija za naučno istraživanje posledica NATO bombardovanja biće formirani u narednih mjesec dana, saopštio je ministar zaštite životne sredine Goran Trivan.
On je istakao da će država nastojati da istraživanja sprovede i na Kosovu i Metohiji, jer, kako ističe, to ne treba da se tumači kao političko pitanje.
Trivan je za Tanjug rekao da je na nedavnom sastanku predstavnika ministarstava zaštite životne sredine, odbrane i zdravlja sa članovima Inicijativnog odbora, sastavljenog od eminentnih naučnika i ljekara, odlučeno da njihov rad treba da bude formalizovan kako bi se što prije počelo sa istraživanjima.
-Očekujem da ćemo taj administrativni posao završiti za najviše mjesec dana i da ćemo formirati koordinaciono tijelo, savjet, Upravni odbor i nacionalnu laboratoriju. Nakon toga, ponovo ćemo se sastati i utvrditi načine organizacije i ko će biti članovi tih tijela i krenućemo da radimo- istakao je Trivan.
Prema njegovim riječima, ministarstvo na čijem je čelu izdvojilo je iz budžeta za ovu godinu simboličnih 15 miliona dinara za početak rada, a nakon što budu utvrđeni detaljni planovi i procjene o investiranju u istraživanja u narednoj godini biće izdvojeno mnogo više sredstava.
Trivan je rekao da osnivanje nacionalne laboratorije ne podrazumijeva formiranje nove naučne ustanove, već koordinaciju svih državnih laboratorija koje su sposobne da sprovedu potrebna istraživanja.
Ističe da će čitava Srbija jedna velika laboratorija, a sve što bude nedostajalo od opreme biće nabavljeno sredstvima iz budžeta tri pomenuta ministarstva.
-Taj posao će trajati nekoliko godina. Ne treba žuriti, već raditi temeljno, sa odgovarajućom opremom i naučnim metodama, kako bi sve bilo potkrijepljeno i teorijom i dokazima sa terena- kazao je Trivan.
Dogovoreno je da se primjenjuju naučne metode priznate u svijetu kako bi rezultati naučnika bili relevantni na međunarodnoj sceni.
-Neće biti dovoljno da samo mi budemo sigurni šta se dogodilo 1999. godine, već treba da čitavom svijetu pokažemo do kakvih smo zaključaka došli. Dugujemo i našoj i svjetskoj javnosti objašnjenje šta se dogodilo i koje su potencijalne posledice- istakao je Trivan.
Naglašava da se ne radi samo o posledicama upotrebe osiromašenog uranijuma, ističući da su tokom NATO agresije bombardovana hemijska i petrohemijska postrojenja.
-Nije sve u zemlji, mnogo različitih hemijskih čestica otišlo je u atmosferu i tako su mogle da se prenesu i u okolne zemlje kao što su Grčka, Bugarska, Rumunija- objašnjava Trivan i podsjeća da je upravo zbog toga neposredno posle agresije Grčka učestvovala u remedijaciji određenih lokacija u Srbiji koje su gađane tokom bombardovanja.
Na pitanje da li će istraživanja biti sprovedena i na teritoriji KiM, Trivan je istakao da to nije političko pitanje i da osiromašeni uranijum i hemija ne prave razliku među nacijama.
-Ponekad se zaboravlja da je najveća žrtva bombardovanja bio prostor KiM. Na teritorijama koje su bombardovane osiromašenim uranijumom rođena su djeca koja nemaju veze s politikom i sa onim što se tada dogodilo, a mogla bi da budu žrtve svega toga- upozorio je Trivan.
Smatra pogrešnim što javnost na KiM odbija da se govori o toj temi i što se priča o posledicama bombardovanja tumači kao srpska propaganda.
-Posledice svakako postoje, samo je pitanje kolike su. Pokušaćemo da dio istraživanja obavimo na KiM, jer to nije politika, već utvrđivanje stanja životne sredine- rekao je ministar.
Na pitanje šta će država preduzeti ukoliko rezultati budu priznati u svijetu, Trivan navodi da će biti preduzeti određeni koraci kako bi se zaštitili građani, ali da je o konkretnim potezima još rano govoriti.
Početkom oktobra prošle godine ministri zdravlja, odbrane i zaštite životne sredine održali su prvi zajednički sastanak sa članovima Inicijativnog odbora koji su predložili da se utvrde posledice NATO bombardovanja.
Inicijativa naučnika prethodno je dobila podršku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
M.Nj.-(RTS)