Ministar spoljnih poslova Ivica Dačić pozvao je zemlje članice Savjeta bezbjednosti UN da pokažu poštovanje prema Srbiji i njenim legitimnim interesima, a kosovsku predstavnicu Vljoru Čitaku da ne koristi sjednice Savjeta bezbjednosti za promociju nezavisnosti Kosova.
-Čitaku drži političke govore. Njen govor je naslovljen sa „Republika Kosovo”, a to ne postoji u političkoj komunikaciji Savjeta bezbjednosti UN - rekao je Dačić u replici na sjednici Savjeta bezbjednosti posvećenoj Kosovu.
Osvrnuvši se na prijem Kosova u Uefa, Dačić je ocijenio da je Uefa prekršila svoj statut jer prima u članstvo nekoga ko nije član UN.
-Zapitajte se vi koji sjedite za ovim stolom šta će se desiti sa nekim dijelom vaše teritorije koji će postati član Uefa. Molim vaše zemlje, koje su velike, da se sa dužnim poštovanjem ponašaju prema Srbiji. Poštujem SAD i Veliku Britaniju, ali to što ste vi ovde rekli nimalo ne pokazuje poštovanje. Vi ovdje pozivate članice da priznaju nezavisnost Kosova i kažete da svega nekolicina to nije uradila. Ali ih ima sedam. Kako možete da kažete da je to nekolicina - rekao je Dačić.
Dačić izjavio je da je Beograd posvećen konstruktivnom dijalogu sa Prištinom i primjeni do sada postignutih dogovora, ali da Priština nije preduzela neophodne korake na tom planu, posebno kada je riječ o Zajednici srpskih opština.
– Zbog nedostatka političke volje i krize institucija u Prištini, sa žaljenjem konstatujem da još uvijek nisu ispoštovane ključne odredbe Briselskog sporazuma, koje se odnose na formiranje i funkcionisanje te zajednice – rekao je Dačić.
On je ukazao da su prilike u kojima živi srpska zajednica na KiM i dalje vrlo složene i istakao da Srbija očekuje od međunarodne zajednice, a prije svega od UN, kontinuiranu pomoć u izgradnji povjerenja kao jedinog temelja za normalan život za sve na KiM.
– Srbija smatra da posvećenost evropskim integracijama predstavlja glavnu pokretačku snagu normalizacije odnosa Beograda i Prištine, uz očekivanje da Evropska unija nastavi da olakšava dijalog – rekao je šef srpske diplomatije.
Na sjednici Savjeta bezbjednosti UN posvećenoj Kosovu, Dačić je ponovio značaj jačanja prisustva i uloge Unmika za Srbiju, a posebno za Srbe i druge nealbanske zajednice na prostoru KiM, izrazivši očekivanje da će Unmik i u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem svog mandata u skladu sa rezolucijom SB UN 1244.
– Statusno neutralna uloga Unmika je neprikosnovena u procesu koordinacije djelovanja međunarodnog prisustva i stabilizacije prilika na prostoru Kosova i Metohije – kazao je Dačić.
On je podsjetio da se u Srbiji van KiM i danas nalazi preko 200.000 interno raseljenih lica koja su usled progona i ugroženosti bila primorana da napuste KiM.
– Održiv povratak je ostvarilo svega njih 1,9 odsto. Zato bih ponovo zamolio specijalnog predstavnika generalnog sekretara UN Zahira Tanina, kao što sam to već učinio prilikom mog poslednjeg obraćanja ovom Savjetu, da objasni zašto se ta informacija ne iznosi u njegovim izvještajima i da li taj poražavajući podatak treba prihvatiti kao gotovu činjenicu i s njom se pomiriti – naglasio je srpski ministar inostranih poslova.
Prema njegovim riječima, nasilje prema nealbanskim zajednicama, posebno povratnicima, neminovno izaziva dodatnu bojazan potencijalnih povratnika. Dačić je istakao da na međuetničke odnose izrazito negativno utiču napadi na kulturnu i vjersku baštinu nevećinskih zajednica, navodeći primjere poput obijanja pravoslavne crkve u selu Pejčići (opština Prizren), skrnavljenja Hrama Hrista Spasa, svetinju koja je od 1999. godine često bila meta napada Albanaca i godinama služi kao deponija, ili ispisivanje grafita u slavu ISIL na zidu crkve Sveti Nikola u Prištini.
– Ovakvi napadi na srpsko kulturno i vjersko nasleđe i identitet bolna su svedočenja da su zakoni koji bi trebalo da štite i promovišu prava zajednica i njihovih pripadnika na KiM u najvećem broju slučajeva samo mrtvo slovo na papiru. Imajući u vidu da se u izvještaju koji je pred nama gotovo i ne pominju napadi na etničkoj osnovi, naveo bih samo dio onoga što je obilježilo izvještajni period: napadi na Srbe povratnike i njihovu imovinu u selima Berkovo i Pasjane, kamenovanje kuća povratnika u Klini i Prizrenu, paljenje i napadi eksplozivnim napravama na domove Srba u Orahovcu i Gnjilanu – predočio je Dačić.
On je dodao da je i dalje neophodno preduzimanje mjera kako bi se postigla trajna rješenja za lica raseljena sa KiM, uključujući i rješavanje i izvršenje njihovih imovinskopravnih potraživanja. Dačić je istakao da je najopasnija posledica sistematskih etnički motivisanih napada postupno privikavanje svih, uključujući i međunarodnu zajednicu, na faktičku nekažnjivost za krivična djela počinjena protiv Srba i drugih nealbanaca.
– I danas su imovinska prava Srba ugrožena na cijelom KiM, posebno prodajom preduzeća u srpskim sredinama. Ekonomsku situaciju Srba, kao i pripadnika drugih manjinskih zajednica u pokrajini, u velikoj mjeri karakterišu pravna i fizička nesigurnost, kao i brojni slučajevi uzurpirane imovine koju ne mogu da povrate.
Radikalizacija političkih prilika i pogoršanje bezbjednosne situacije usled političkog previranja i jačanja ekstremizma predstavljaju prijetnju za sve žitelje Kosova i Metohije, a po pravilu su najugroženiji povratnici u nacionalno mešovitim sredinama – ukazao je Dačić.(RTS)
Porast ekstremizma
Šef srpske diplomatije Ivica Dačić upozorio je da su ionako nestabilne bezbjednosne prilike na KiM dodatno ugrožene zabrinjavajućim trendom porasta ekstremizma i radikalizma.
– Prema podacima iz januara 2016. godine, oko 300 kosovskih Albanaca i 36 Albanki pridružilo se borcima „Islamske države” u Siriji. To je procentualno najveće prisustvo stranaca u redovima tzv. Islamske države u odnosu na broj žitelja sa teritorije porijekla – kazao je Dačić.
On je dodao da je zvanični Beograd od inostranih partnerskih bezbjednosnih službi više puta dobio podatak da je nezvanični broj ekstremista sa teritorije KiM koji se bore na stranim ratištima u ogromnom raskoraku sa zvaničnim podacima i da je riječ o oko 900 boraca.
Tači: Nastavljamo dijalog sa Beogradom
Predsjednik Kosova Hašim Tači izjavio je tokom sastanka sa delegacijom Evropskog parlamenta za jugoistočnu Evropu da će Priština nastaviti dijalog sa Beogradom, kao i da će ojačati borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala.
On je rekao i da je 2016. evropska godina za Kosovo i jaka osnova za državu, čemu je, pored ostalog, doprinijelo usvajanje i sprovođenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, prenio je sajt RTK.
Tači je kazao da je najveći uspjeh bilo ispunjavanje svih uslova za liberalizaciju viza i obećao da će Kosovo ispuniti i preostale uslove za to, kao što su formiranje zajednice opština sa srpskom većinom i ratifikacija demarkacije granice sa Crnom Gorom.
– Ovo su pozitivni dani za Kosovo i što se tiče učlanjenja naše države u UEFA i FIFA, stoga što se dešavaju važni koraci za evropsku budućnost i integraciju Kosova u svim međunarodnim institucijama –naveo je Tači.
Na sastanku sa delegacijom EP za jugoistočnu Evropu, na čijem čelu je bio poslanik Tonino Picula, bilo je riječi i o pet članica EU koje nisu priznale Kosovo, a Tači je rekao da „Kosovo tim zemljama pruža dodatne argumente da to učine”.