Pravoslavni hrišćani koji vrijeme računaju po starom kalendaru obilježavaju i proslavljaju danas veliki praznik – Lazarevu subotu ili Vrbicu, a sjutra Cvijeti – ulazak Gospoda Iususa Hrista u Jerusalim. Oba praznika su i „najglasnija” objava skore proslave najradosnijeg, i za hrišćane najznačajnijeg praznika Vaskrsa, vaskrsenja Hristovog, koje će ove godine proslaviti naredne nedjelje, 19. aprila (po novom kalendaru). Proslavi Vaskrsa, dana kada je Hrist dokazao pobjedu Života nad smrću, kao vidljiva priprema, uvijek predstoji i post, a u to vrijeme i učestaliji odlazak vjernika na bogosluženja, pričest. No, ove godine, pandemija korona virusom, koja je zahvatila cijeli svijet, iako nije zaustavila život, pomjerila je i ukinula njegova uobičajena pravila. Isto je učinila i sa crkvenim životom, utičući da neke vjekovne tradicije dobiju novi vid prakse. Naravno, to zbunjuje mnoge vjernike, a odgovore na neka od aktuelnih pitanja potražili smo od sveštenika Mitropolije crnogorsko-primorske protojereja Nikole Pejovića, paroha momišićkog.
Kako bi izašli u susret potrebi vjernika da prisustvuju bogosluženjima, poštujući i preporuke i mjere koje su propisali nadležne službe i Vlada u ovo doba pandemije, Mitropolija crnogorsko-primorska odlučila je da se neka bogosluženja mogu pratiti na Fejsbuku. Mnoge parohijske zajednice organizuju prenos bogosluženja, a najaktivnije su Fejsbuk stranice Sabornog Hrama Hristovog Vaskrsenja iz Podgorice, Manastira Dajbabe, kao i Jutjub kanal Ostrog TV studija, kaže Pejović. Na radiju „Svetigora” Svete liturgije se prenose i inače svake nedjelje i praznika, navodi Pejović. Dodaje da je Vaskršnji post u bogoslužbenom smislu veoma bogat i sadržajan, jer su to dani iščekivanja i pripreme za proslavljanje Vaskrsenja Hristovog. A, za hrišćane, naglašava sveštenik, Vaskrs je temelj vjere iz kojeg izviru i u njemu dobijaju svoju punoću svi ostali praznici, i svi dani ljudskog života.
– Baš u ove dane, ove godine, Bog je pustio iskušenje u kome se našao cio svijet. Svaka vanredna okolnost nosi sa sobom i potrebu da se život svakog od nas pojedično i naših zajednica prilagodi. Tako i Crkva pravoslavna, trudeći se da poštuje ono što su preporuke stručnih ljudi i nadležnih institucija, obustavila je gotovo sve planirane i uobičajene događaje, sabore, proslavljanje hramovnih slava, obustavljena je vjeronauka, probe horova, predavanja, akademije, bogoslovija je obustavila rad i djeca su pošla svojim domovima.... Prihvatili smo i predlog da se Svete službe savršavaju i bez prisustva naroda. Moleći se Bogu da sve ovo traje što kraće i da brzo prođe ovo iskušenje, trudimo se da ipak damo mogućnost vjerujućem narodu da učestvuje i prati bogosluženja putem medija. Kao što ni fotografija ili slika našeg bližnjeg ne može da zamijeni njegovo prisustvo, tako ni prenosi službi nisu i ne smiju biti zamjena za prisustvo na bogosluženjima. Ali, kao što slika dobija na značaju kada je taj, naš bližnji privremeno odsutan, jer nam ona daje mogućnost da gledajući u nju obnovimo pamćenje, sjećanje i pojačamo želju za skorije sretanje, tako i u ovim danima kada se ne može biti prisutan na bogosluženju, ovi prenosi imaju svoj smisao i značaj – pojašnjava sveštenik Pejović, zašto su se odlučili da ovim putem vjernici „dođu” na službu.
Jedno od pitanja koje se često postavlja, a naročito kada je u pitanju i sama proslava Vaskrsa, da li je i kako moguće pričešće. Sveštenik Pejović kaže da će se tokom naredne sedmice definitvno odrediti kako će se postupati ovim povodom. Podsjećajući da je za hrišćane koji poštuju kanon „pričešće sama srž hrišćanskog života, hljeb naš nasušni, hrana za život vječni i kao takva ona mora biti dostupna svakom ko se postom, molitvom i pokajanjem priprema za primanje Tijela i krvi Hristove”, sveštenik dodaje:
– Nažalost, mi smo svjedoci da neki zlonamjerni i neznaveni ljudi koji danas vrše veoma važne i odgovorne funkcije u društvu, ne shvatajući silu i značaj Svetog pričešća govore na veoma neprimjeren, da ne kažem bogohulan način, vrijeđajući svakog vjerujućeg čovjeka. Time pokazuju i nepoznavanje sopstvene kulture, tradicije i duhovnosti. Nadam se da će ljudi shvatiti šta za vjerujućeg čovjeka znači Sveto pričešće i da će nam pomoći da omogućimo svakom pravoslavnom vjerniku koji sa vjerom i ljubavlju se priprema za susret sa živim Bogom, koji je Hljeb Života koji silazi sa neba, da svaki onaj koji od Njega jede ne pogine, nego da ima život vječni. Crkva je uputila inicijativu Nacionalnom koordinacionom tijelu (NKT) i zatražila sastanak radi zajedničkog iznalaženja rješenja, kako bi vjernicima bilo obezbijeđeno pričešće, a sa druge strane da to bude na način da se ne naruše mjere koje nadležni donose radi sprečavanja širenja korona virusa. Ako bude postojala dobra volja, mislim da je to veoma jednostavno organizovati. Dani koji su pred nama će donijeti jasniju sliku o tome kako i na koji način će biti sprovedeno Sveto pričešće – kaže sveštenik Pejović.
Dodaje da je zato dobro i požljeno da oni koji se žele pričestiti obrate svom parohijskom svešteniku koji će imati prave informacije i znati što treba činiti. „Sveštenik će ih upoznati sa blagoslovom Crkve i sa načinom kako da zadovolje sve svoje duhovne potrebe”, ističe Pejović.
Podsjeća i da od samog početka primjenjivanja mjera, Crkva je omogućila i prilagodila hramove za nesmetan ulazak vjernika.
– Crkve su otvorene u vremenu kada je i sloboda kretanja omogućena. Po preporuci episkopa, vrši se pojačana higijena u hramovima, provjetravanja, držanja distance i ostale radnje koje važe za svako drugo mjesto. U toku dana vjernici mogu da dođu do hrama, zapale svijeću i pomole se – navodi protojerej Pejović.
„Nadamo se da će sve ovo brzo proći i da će ubrzo poslije Vaskrsa biti moguće da se opet sabiramo na redovnim bogosluženjima i na našim veličanstvenim litijama, osvećujući naše ulice, gradove i naša srca i duše”, poručuje Pejović.
Ž. JANjUŠEVIĆ

---

Desetine hiljada ljudi i dalje učestvuje u litijama
Još jedan „sadržaj” vjernici mogu pratiti onlajn, na Fejsbuku, a riječ je o internet litijama, koje su fizički privremeno obustavljene uvođenjem mjera za sprečavanje pandemije. Pejović ističe da je učesnicima, tako i njemu, ta „činjenica veoma teško pala jer smo bili svjedoci da su naše Litije dar Božiji i da smo učestvujući u njima osjećali veliku blagodat, mir i dostojanstvo kao rijetko kada do sad”. Da bi održali kontinuitet pokrenute su internet litije koje se održavaju u terminima kada su održavane i litije, četvrtkom i nedeljom od 19 časova.
- Svi slušaoci Radija „Svetigore”, kao i gledaoci koji nas prate preko zvanične stranice „Ne damo svetinje“ i preko Jutjub kanala „Svetigore” mogu da nas prate i da učestvuju na ovim litijama. Svaka Litija, kao i one prethodne imaju gosta koji „predvodi“ lituju a slušaoci imaju priliku da pitanjima i komentarima doprinesu da ovaj vid litije bude što sadržajniji i interesantniji. Veoma smo zadovoljni kako su ljudi prihvatili ovaj vid „litije“ jer samo putem Fejsbuka bude 50 – 60.000 pratilaca – kaže Pejović.