Krajem marta, tačnije u subotu 28. marta, najmlađi su imali priliku da onlajn, na Fejsbuk stranici podgoričkog Sabornog hrama Hristvog vaskrsenja isprate časove vjeronauke. Kako su počeli protekle sedmice, tako će se nastaviti i danas kako je odlučio Katihetski odbor Mitropolije crnogorsko-primorske. Tako će mlađi polaznici vjeronauke, osnovnoškolci, pouke iz vjere ovim putem dobiti danas od 18 časova, dok nastava za srednjoškolce počinje u 18.30 časova. Časove je moguće pratiti preko Fejsbuk stranice Sabornog hrama Hristovog Vaskrsenja na adresi: facebook.com/hrampodgorica; takođe i na Jutjub kanalu Sabornog hrama kao i određene sadržaje na instagram stranici: instagram.com/sabornihrampodgorica. Kao i dosad, časove će im drđati njihovi vjeroučitelji, najavljuje protojerej Mirčeta Šljivančanin, koordinator Katihetskog odbora Mitropolije. Sveštenik Šljivančanin objašnjava i zašto su se opredijelili za ovaj vid nastave.
– Poznato je da su usljed pandemije korona virusom, a na preporuku relevantnih zdravstvenih institucija obustavljena javna okupljanja u našoj zemlji, a iz razloga sprečavavanja širenja nove zarazne boleti. Naša Mitroploja, kao i druge eparhije SPC u Crnoj Gori, vođene brigom za zdravlje ljudi, što je u biću same Crkve, odmah i privremeno su obustavile i veličanstvene Litije, ali i nastavu vjeronauke, rad Bogoslovije, rad duhovnih centara, probe horova i slično. Kako nastava vjeronauke predstavlja jedan od najvažnih segmanata misije Crkve, naš Katihetski odbor je došao na ideju da u novonastalim uslovima, zahvaljujući savremenim tehnološkim pomagalima, organizuje nastavu vjeronauke preko interneta. Sve ovo naravno sa blagoslovom mitropolita Amfilohija. Cilj je da sa našom djecom, koja redovno pohađaju nastavu vjeronauke pri parohijama i hramovima Mitropolije, ostanemo makar i na ovaj „onlajn” način zajedno, da se kroz ovakve časove poučavamo vjeri i da djeca i omladina imaju priliku da slobodno vrijeme ispune kvalitetnim i korisnim sadržajem – kaže Šljivančanin.
On dodaje da su časovi prvenstveno namijenjeni djeci iz parohija Mitropolije crnogorsko-primorske, no, pošto su društvene mreže otvorene za sve, ove časove mogu da prate svi zainteresovani nezavisno od toga gdje žive.
– Časovi nose univerzalnu hrišćansku poruku i pouku, tako da nakon dva onlajn časa koja su već emitovana, imamo mnogo dobijenih poruka pohvale i zahvalnosti iz mnogih zemalja svijeta gdje naš narod živi i to i od djece i njihovih roditelja – kaže Šljivančnin.
Inače, časovi su prilagođeni za dvije starosne grupe – osnovnoškolski i srednjoškolski uzrast.
– Teme za mlađu djecu su praznici koji nam predstoje, oni koji prethode Vaskrsu, Vaskrs kao najveći praznik i oni praznici i događaji koji su nakon Vaskrsa. Za srednjoškolsku grupu kroz ove časove za sada tumačimo Simvol Vjere, a to su osnovne istine vjere – pojašnjava Šljivančanin.
S obzirom na ovo stanje, ali i prethodnu praksu da se djeca angažuju na konkretnim zadacima vezanim za prestojeći praznik Vaskrs, zanimalo nas je i kako će vjeroučitelji ispuniti ovaj dio nastave vjeronauke.
– Potrudićemo se da djeci u njihovim domovima damo neke ideje kako mogu u ovim uslovima da se raduju prazniku Vaskrsenja Hristovog, zajedno sa porodicom. To neće moći zamijeniti onu radost koju svi doživljavamo kada saborno u svojim crkvama slavimo praznik nad praznicima Vaskrsenje Hristovo, ali će biti pomoć da i u ovoj izolaciji u kojoj smo svi, na najbolji mogući način doživomo ovaj veliki praznik i osjetimo njegovu radost – pojađnjava sveštenik.
A, na koji način će djeca polagati, odnosno dobiti ocjene, ako se siutacija s pandemijom produži, Šljivančanin kaže da se „mole i nadaju u milost Božiju da će ovo iskušenje što prije proći i da će svi koji su oboljeli što skorije ozdraviti i vratiti se svojim porodičnim i poslovnim obavezama”.
– Što se tiče nastave vjeronauke najvažnije je da se djeca što prije vrate da se sa svojim vjeroučiteljima i drugarima druže, pjevaju u crkvi, igraju i uče. Klasično ocjenjivanje kao u državnim školama u nastavi vjeronauke kakvu imamo u Mitropoliji nije važan dio nastavnog procese i to izostaje i kad su redovne prilike – objašnjava Šljivančanin.
Na kraju, protojerej Šljivančanin ističe: „Vjerska nastava koja prenosi pouku o ljubavi prema Bogu ne zaoboravlja ni pouku o važnosti ljubavi prema čovjeku”. Takođe vjeronauka ne samo da oplemenjuje, već i upotpunjuje opšte obrazovanje jer religija je jedan od stubova ljudske civilizacije i kulture.
Ž.JANjUŠEVIĆ

---

Preplet istorije Crkve i države
„Vjeronauka ili poučavanje o vjeri prisutno je u Crkvi u raznim vidovima kroz cijelu njenu istoriju. Osnovni cilj vjeronauke je, kako to neko lijepo reče, da djeca (ili odrasli jer i odrasli mogu biti učenici vjeronauke) sretnu Boga, da upoznaju Boga i da se sjedinjuju sa Njim u Tajni Crkve kroz Svetu Liturgiju”, ističe protojerej Šljivančanin. Takođe, one koji nijesu članovi Crkve vjeronauka upućuje zašto bi to trebali biti, a one krštene, upućuje kako još više da urone u tajnu života u Bogu, objašnjava Šljivančanin što je srž ove nastave. On dodaje:
– Nemoguće je na pravi način znati istoriju Crne Gore, koja je kao rijetko gdje prepletena sa istorijom crkve na ovim prostorima, bez znanja o Hrišćanstvu odnosno Pravoslavlju. Takođe i književnost i umjetnost stvarana kroz istoriju u Crnoj Gori je i te kako nastajala u okrilju Crkve. Ima još mnogo svjedočanstava koja nam govore da bez poznavanja vjere nije moguće na pravi način poznavati ni druge nauke. Za to bi nam trebalo mnogo vremena ali ono što je sigurno je da vjerska nastava pozitivno utiče i na opšte obrazovanje – kaže Šljivančanin.