Obraćanjem i predstavljanjem Izabranih djela arhiepiskopa cetinjskog mitropolita crnogorsko-primorskog
Amfilohija prekjuče u Varni, Bugarska, počela je 21. „Nedjelja pravoslavne knjige”. Ovogodišnja tema svojevrsnog sajma knjiga jeste „Pravoslavno obrazovanje mladih danas”, a na tu temu govorio je i mitropolit Amfilohije u prepunoj sali Opštine Varna. „Nedjelja pravoslavne knjige” traje do 25. septembra, a tokom ove sedmice predstavljaju se novi naslovi i autori, koje su prošle godine objavili pravoslavni izdavači u Bugarskoj, razgovara se o aktuelnim temama u životu zajednice i Crkve. Organizatori ove tradicionalne manifestacije su Varnensko – velikopreslavska mitropolija uz pomoć Opštine Varna.
Zato je prve večeri bilo govora posebno o knjizi mitropolita Amfilohija „Uvod u pravoslavnu filozofiju obrazovanja”, u izdanju IIU „Svetigora”, a koja je prevedena na bugarski. Uvodnik je dao mitropolit varnski
Jovan. Na kraju večeri bugarska pjesnikinja
Elka Njagolova predstavila je antologiju „Hljeb naš nasušni”, i s posebnim uvažavanjem pozdravila je mitropolita Amfilohija.
Ističući da ga veoma raduje što ponovo boravi u Varni, mitropolit Amfilohije je zahvalio i ocu
Radomiru Nikčeviću, uredniku IIU „Svetigora” i
Vesni Nikčević, koji su sakupili veliki broj njegovih besjeda i članaka rasutih po raznim časopisima i objedinili ih u ovu knjigu. Kako ističe mitropolit, osnovna tema knjige je vaspitanje u Crkvi i vaspitanje mladih. A što je to vaspitanje, zapitao je potom mitropolit, a prenosi zvanična fejsbuk stranica 21. „Nedjelje pravoslavne knjige”.
Svojstvo Crkve Hristove, pravoslavne, ističe mitropolit, jeste da je mladost vječna kategorija ljudskog bića, a ta mjera nam se otkriva u Bogomladencu Hristu, dodaje on. Hristos, Bogočovjek - čini mladost vječnom kategorijom ljudske prirode, i otuda je mladost istinska mjera života, dodaje mitropolit Amfilohije. Zato je on, dodaje, temelj života, ljudske prirode i vaspitanja, i u vremenu i u vječnosti.
– Naš otac Sv. Justin Ćelijski je zapisao da postoje tri kategorije, tri mjerila ljudske istorije - učenje pitagorejaca, grčke filozofije, da je čovjek mjerilo svih stvari; zatim Platonovo i Aristotelovo učenje, i nekih religija istočnjačkih, da je Bog je mjerilo svih stvari; a Crkva Hristova ima svoj neprolazni kriterijum Bogočovjek je mjerilo svih stvari. Ni Bog, ni čovjek samo, nego savršeni Bog koji je postao savršeni čovjek. I to je taj Bog koji daruje vječnu mladost, i neprolaznost. To je suština, temelj hrišćanskog i pravoslavnog vaspitanja. To je temelj vaspitanja i obrazovanja ljudske prirode, kosmosa, istorije i vječnosti - rekao je mitropolit Amfilohije.
Dodao je i da su se nažalost, u naše vrijeme, hrišćanski narodi Evrope vratili paganskim poimanjima da je zemni čovjek mjerilo svih stvari. To je, dodaje, počelo s humanizmom u srednjem vijeku, čemu je, kaže mitropolit Amfilohije, doprinijela i Rimska crkva, a dodatno produbio protestanizam. Jer, oni su otišli još dalje, pa je danas glavno i osnovno načelo nauka, ljudsko znanje, ali, ona se kreće samo u granicama prolaznog, smrtnog svijeta, naglašava mitropolit Amfilohije. On dodaje, da taj humanizam sekularizovanog tipa nažalost danas vlada sudbinom svijeta, i hrišćanskim narodima, naročito na Zapadu, a nameće se i pravoslavnima. Ujedno, prevladava i u savremenom obrazovanju i ugrožava ono izvorno što smo kao slovenski narodi primili od svetih ljudi koji su pronosili i svjedočili izvorno predanje Crkve.
– Izvorno jevanđeljsko hrišćansko vaspitanje koje se temelji na vječnoj mladosti Bogočovjeka Hrista jeste ono što je suština vaspitanja, a koje smo primali kroz vjekove, i to je ono što bi trebalo vratiti u naše škole, i da bude temelj, sa svim poštovanjem nove moderne nauke i pedagoških ideja koje dolaze sa Zapada. Kuća se ne gradi na pijesku, već na temelju, i ljudski život mora biti izgrađen na zdravim temeljim, to je ono što je veoma bitno u naše vrijeme. Hraneći se tim i takvim poimanjem ljudskog života, ne ograničavajući vječno na ovozemaljsko, time se otkriva pravi istinski smisao vaspitanja i ljudskog života na ovoj Zemlji. Ako nema vječnog smisla, bolje da se čovjek i ne rađa. Ako je život samo ova hrana koju uzimamo za tijelo, i ideje nekih filozofa i pedagogoa, bez ovog Bogočovječanskog i vječnog, koja je onda korist za čovjeka? Vaspitanje omladine bez hranjenja vječnim smislom ne predstavlja ništa. Što znači čovjek, ako mu je dato da samo danas jeste, sutra nije, onda taj život nema smisao - rekao je mitropolit Amfilohije između ostalog.
Ž.J.