Aktivna klizišta u selu Mojdež, zaseoku Crnica, Kotobilju, onom od tvrđave Kanli kula do centra, baš kao i mnogobrojna manja, uz odrone koji se javljaju tokom obilnijih padavina, jasno svjedoče o tome koliko je Herceg Novi „natopljen vodom”, ali i na upitnu urbanizaciju i na značaj postijanja Plana zaštite od odrona i klizišta. Služba zaštite i spasavanja Herceg Novi uspjela je da završi taj dokument, koji donosi jasne preporuke kako reagovati u slučaju akcidentnih situacija.
Zoran Gamber, samostalni savjetnik u pomenutoj službi, istakao je da dokument sadrži i informacije o najnovijim klizištima i odronima na području opštine.
-Potrebno je sve to na državnom nivou usaglasiti, odnosno s nacionalnim sistemom za zaštitu od klizišta i odrona. Kada taj dio bude usaglašen i završen na državnom nivou, onda ćemo mi da podnesemo zahtjev, kojim bismo tražili da dobijemo saglasnost na ovaj plan, objasnio je Gamber.
Neplanska gradnja, prenapučenost prostora na kojima preci nikada nisu gradili, jer su poštovali prirodu, gradnja na hiljade objekata bez drenažnih kanala i isto toliko stambenih objekata čija se kanalizacija direktno izliva u rijeke i more, bacanje u vodotokove šuta, građevinskog materijala ili nasipanje vodotokova radi proširivanja imanja učinili su da priroda jednakom mjerom odgovori čovjeku.
Upravo stihijnost u urbanizmu i građevinarstvu doprinosi da štete od kiša i nabujalih vodotokova budu sve dramatičnije. Oko 70 kvadratnih kilometara hercegnovske opštine prekriveno je slivnim područjima bujičnih potoka, a najveće je slivno područje Sutorine koje čini 21 potok s obje strane rijeke. Osim konfiguracije terena i nestabilnog tla, obilja vodotokova, područje Novog i Boke je poznato po visokom godišnjem prosjeku padavina.
Na sve to u mnogo navrata upozoravala je
Olivera Doklestić, građevinski inženjer hidrologije. Naglasila da se pojačanom urbanizacijom značajno smanjuju površine pod vegetacijom čime se umanjuje sposobnost apsorpcije vode, a uklanjanjem velikih stabala dobijaju se nestabilne kosine.
- Betoniranjem i hermetizacijom prirodnog tla smanjuje se prirodno poniranje vode u tlo, a značajno povećava oticanje. Kišni kanali imaju u tom slučaju veću količinu vode za prenos.
Kišni kanali najčešće predstavljaju deponije građevinskog materijala, a regulisanje prirodnog korita rijeke se svodi na postavljanje zatvorene cijevi ili betoniranje korita čime se zapravo stvaraju brzotoci u vrijeme velikih kiša. Niko ni od nadležnih niti od građana nije ozbiljno shvatao upozorenja, pa kada se nesreća dogodi, lopta se uvijek prebacuje s jednih na druge, a onda sve utihne, kazala je Doklestić.
K.M.
Pažljivije s građevinskim zahvatimaDoklestić kaže da je klizište pojava geomorfološke prirode, mada nerijetko u pozadini stoji čovjek.
-Čovjek svojim djelovanjem, građevinskim zahvatima, bilo da je riječ o objektima visokogradnje ili saobraćajnice, često presijeca podzemne tokove, a voda uvijek traži najkraći put za sebe. To je naprosto pravilo gravitacije. Kada joj se nešto ispriječi na tom putu, nastaje klizište, objašnjava Doklestić. Dodaje i da ljudska potreba da prirodu prilagodi sebi, a ne da živi u skladu s njom, ima ogromnog uticaja na stvaranje akcidenata.
-Izgradnja saobraćajnica, trotoara i svega što je dobro za ljudsku nogu, odnosno za hodanje zapravo nije dobro za prirodu, jer se na taj način smanjuje stepen upijanja, dok se na pojedinim lokacijama povećava stepen koncentracije vode koja dolazi sa slivne površine, ističe Doklestić.
Posebno naglašava, da u rubnim dijelovima potpornih zidova, može doći do pomjeranja terena, pa je pri izgradnji veoma važno uraditi stručnu i detaljnu analizu, a posebnu pažnju posvetiti vegetaciji, koja ima ulogu u vezivanju rastresitog tla.