NIKŠIĆ - Četvrti po redu Novogodišnji sajam lokalnih proizvoda, koji ima regionani karakter, juče je otvoren u nikšićkom Sportskom centru i okupio je više od 180 izlagača iz Crne Gore. Na brojnim štandovima mogla se kupiti i probati raznovrsna hrana, proizvedena, kako izlagači tvrde, na domaći, tradicionalan i organski način. Sajmovi su prilika, kazao je predsjednik opštine Nikšić Veselin Grbović, da proizvođači, kako prodaju, tako i promovišu svoje proizvode, razmijene iskustva i upoznaju se na novim trendovima u proizvodnji. Za nikšićku opštinu Sajam ima, istakao je on, višestruki značaj.
- Ova smotra omogućiće neposredan uvid u stanje proizvodnih kapaciteta poljoprivrede Opštine Nikšić ali i susjednih područja. Sajam, koji je izložbeno-prodajnog karaktera, mjesto je za susret i međusobno ekonomsko povezivanje, trgovinsku razmjenu ali i za prezentiranje novih razvojnih projekata, rekao je Grbović.
Sajam, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, organizuju Opština Nikšić i IPC „Tehnopolis“, a ove godine partner im je Opština Pljevlja koja je imala svoj poseban štand na kojem su predstavili autentične proizvode pljevaljskog kraja. Poljoprivredna proizvodnja za Pljevlja, rekao je predsjednik te opštine Mirko Đačić, jedan je od najznačajnijih resursa.
-Imamo skoro hektar obradive površine po glavi stanovnika, u ovom trenutku imamo oko 11 hiljada registrovanih grla krupne i oko 35 hiljada grla sitne stoke. Pljevaljski proizvođači otpreme za pet-šest mljekara u Crnoj Gori oko 2, 2 miliona litara mlijeka, ostalo ide u proizvodnju čuvenog pljevaljskog sira. Blizu pet tona pljevaljskog sira dnevno se proizvede i plasira na tržište - istakao je Đačić.
Otvarajući Sajam ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Milutin Simović kazao je da se na gazdinstvima širom Crne Gore svakim danom povećava proizvodnja, a poljoprivreda sve više postaje savremeni agro biznis, a sve manje mukotrpni težak posao. Godinu na izmaku karakterisale su specifične hidrološke prilike, poput suše i požara, i pojave raznih bolesti kod stočnog fonda, ali su se preduzimale preventivne mjere koje država planira i u narednom periodu.
-Uspjeli da stabilizujemo tržište poljoprivrednih proizvoda i zaštitimo potrebni dohodak poljoprivrednih proizvođača. Odoljeli smo svim elementima nelojalne konkurencije, zaštitili tržište od brojnih pošiljki koje su stizale iz izvoza, ali nijesu odgovarale kvalitetom, ni bezbjednošću. Od 7. juna do danas vraćeno je 99 pošiljki uvozne hrane ukupne količine od oko 900 tona – naglasio je Simović.
Uz proizvođače hrane svoje štandove su imali i oni koji se bavi raznim rukotvorinama, od odjevnih predmeta, ukrasa, suvenira, pa do umjetnina. Sajam se zatvara u nedjelju, 24. decemba, a u njegovom okviru organizatori su pripremili i bogat kulturno-umjetnički program, kao i humanitarnu akciju kojom će prikupiti hranu za deset socijalno najugroženijih porodica u Nikšiću.
B.B.
Dominirale nikšićke mikro regije
Među izlagačima iz više crnogorskih gradova, kao i iz Bosne i Hercegovine i Makedonije, najviše štandova bilo je sa proizvodima iz nikšićke opštine. Novina ove godine je što su se posebnim štandovima predstavile pojedine mikro regije Nikšića, poput Banjana, Lukovljana, Pješivaca, Gornjepoljaca i Župljana. Banjani. Njihov predstavnik Dimitrije Tomašević, kaže da ovi rejoni zauzimaju četvrtinu opštine Nikšić i posjeduju izuzetan istorijsko-kulturni potencijal čijoj se valorizaciji nadaju.
- Banjani imaju veliki poljoprivredni potencijal i sve je više mladih koji se vraćaju svom rodnom kraju i bave se ponajviše stočarstvom. Očekujemo od lokalne uprave i države da nam malo poboljšaju neke putne pravce i sveukupne uslove za dalji razvoj, a pomaka u tom pogledu već ima - kaže Tomašević.
Na štandu proizvođača iz Lukobva bile su uglavnom povrtlarske kulture, a njihov predstavnik Miljan Radović kaže da bi imali i bolje i više kada bi se uslovi poboljšali. Lukovo je nekad bilo prenaseljeno, imali su niske prinose jer se proizvodnja odvijala na primitivan način, ali je u njihovoj školi tada bilo više od 250 đaka.
- Danas imamo raseljenost, svega 36 đaka u školi, obradivu zemlju koju nema ko da radi. Tražimo malo više pažnje, pa će biti vraćanja selu i tržišnih viškova - smatra Radović.
Autentičnost Pješivaca čine ruzarin, lovor, maslina, smokva i divlji šipak i proizvodi od njih. U tom kraju, kazala je Vesna Mijušković, i danas ima dosta proizvođača, posebno onih koji se bave stočarstvo. Ne zaostaju, međutim, ni po proizvodnji meda, ali ni rakije, čuvene pješivačke loze.
Iz Pljevalja raznolika ponuda
Štand Opštine Pljevlja obilovao je brojnim poljoprivrednim proizvodima, ali su predstavili i narodnu radinost tog kraja za šta se potrudila tamošnja NVO „Šarenica“. Pljevljaci su prezentovali ono što je njihovo najbolje, mlječne proizvode a posebno odnedavno brendirani pljevaski sir. Milojka Kušljević, čija se porodica odavno bavi proizvodnjom bijelog mrsa, rekla je da od te proizvodnje i žive.
- Posjetiocima smo iz Pljevalja donijeli više vrsta mlječnih proizvoda od nekoliko pljevaljskih proizvođača okupljenih u našem udruženju. Bez obzira što je sve ovo što vidite tržištu odavno poznato, sajmovi su prilika da se dodatno promovišemo, rekla je Kušljević.
Iz pljevljskog kraja stigla je i rakija, koju po tradicionalnoj recepturi proizvodi porodica Krvavac iz sela Trnovica, Gazdinstvo Ajanović predstavilo je proizvode od goveđeg mesa, a Željko Macanović brašno od raznih žitarica proizvedenih na tradicionalan način u selu Glibaći. Da Pljevljaci rade na povezivanju turizma i poljoprivrede dokaz su zajednički nastupi proizvođača i pljevaljske Turističke organizacije koja je za posjetioce pripremila flajere sa ponudom te opštine.