KOTOR - Brojni građani, ali i odbornici Socijalističke narodne partije, Demokratskog fronta i Liberalne partije u lokalnom parlamentu, te članovi Planinarskog kluba „Vjeverica“, juče su se na protestnom skupu, održanom ispred zgrade Opštine Kotor, solidarisali sa zakupcima tezgi u njihovom zahtjevu da Gradska pijaca nastavi sa radom. Protestnom skupu prethodilo je rješenje Veterinarske inspekcije o zatvaranju dijela pijace koji nudi proizvode životinjskog porijekla. Udruženje zakupaca Gradske pijace, koje broji oko 290 članova, tvrdi da postoji namjera da se tržnica zatvori i prostor prenamijeni za ugostiteljske svrhe.
Kod gradonačelnika Kotora dr Aleksandra Stjepčevića, koji se obratio okupljenima, zakupci traže prijem u roku od 15 dana, a sastanku bi prisustvovao i Zoran Mrdak, direktor Komunalnog preduzeća koje gazduje pijacom. Zakupci traže da se na pijaci stvore sanitarno-tehnički uslovi, kao što je to u Budvi i Tivtu, i da se dozvoli promet namirica životinjskog porijekla.
Sa mirnog protesta protiv zatvaranja tržnice poručeno je da nije riječ o političkom skupu već, kako je naglasio predsjednik Mjesne zajednice Muo Mišo Krivokapić, o činjenici da je jedan od simbola Kotora, gradska pijaca, neće izgledati kao što je bila vjekovima i da će kupci biti uskraćeni za „gavice s Mula, sir i pamidoru iz Grblja, salatu iz Škaljara“.
U ime zakupaca tezgi Mirčeta Konatar poručio je da se skupom brani egzistenicija njihovih porodica i mjesto koje tradicionalno vjekovima služi za prodaju životnih namirnica.
-Branimo mjesto susreta građana mediteranskih navika i života grada pod zaštitom UNESKO-a. Egzistencija 1.200 članova porodica zakupaca trebalo bi da je predmet brige ukupne državne zajednice - rekao je Konatar.
Da su u prodaji namirnica na gradskoj pijaci Grbljani imali vodeću ulogu, podsjetio je predsjednik MZ Grbalj Željko Ćetković, istakavši da su proizvodi sa tog područja nekada hranili cijelu Boku Kotorsku.
-Moćna austrijska imperija je prije jednog vijeka napravila ugovor sa Grbljanima da povuku gornjogrbaljske izvore iznad sela Šišići, a zauzvrat dala im kotorsku pijacu na korišćenje bez novčane nadoknade. Molim one čiji preci nisu radili u fabrici Vučkovića, nisu kupovali u Biskupovića, niti su vezivali konje na Šuranj, neka prespavaju prilikom donošenja odluke o kotorskoj pijaci i neka ulože napor da ona ostane na istom mjestu - kazao je on.
Na projekat Starog grada poslije zemljotresa, koji je dobio visoke ocjene stručnjaka UNESKO-a, jer je Stari grad planirao kao aktivnu urbanu strukturu, a posebno zbog zadržavanja funkcije markata, kao kultnog mjesta tipično mediteranskog načina života Kotora, podsjetila je arhitekta Vlasta Mandić. Naglasivši da pijaca nije samo mjesto prodaje i kupovine, već i mjesto sastanka i komunikacije građana, i nezaobilazna ruta za turiste, Mandićeva je navela da su svi mediteranski gradovi zadržali svoje tržnice uz poboljšanje sanitarno higijenskih i boljih funkcionalnih uslova.
- Kotor je postao grad kafića, restorana i suvenirnica, pa ukoliko ih još treba, neka se grade na Vrmcu, San Đovaniju, a markat neka ostane građanima. Zabrana prodaje zbog loših higijenskih uslova ne može biti razlog zatvaranja markata, jer niko ne zatvara bolnice, hotele, obdaništa u kojima se u 21. vijeku od nehigijene umire - upozorila je ona, ocjenivši da su u pitanju druge namjere, nove privatizacije za koje građani traže da budu transparentno obaviješteni i uključeni u odlučivanju.
Direktor doo „Komunalno Kotor“ Zoran Mrdak osvrnuo se na aktivnosti koje je ovo preduzeće preduzelo kako bi se prevazišao ovaj problem.
-Inspekcijski nadzor na kotorskoj pijaci obavljen je 2. februara i doneseno je rešenje o zabrani prodaje hrane životinjskog porijekla van kućica koje posluju u sastavu Komunalnog preduzeća - kazao je Mrdak, dodajući da je inspekcijska kontrola obavljena ponovo 19. maja kada je donijeto rješenje kojim se zabranjuje prodaja hrane životinjskog projekla na zelenoj pijaci. Osnovni razlog donošenja ovog rješenja, bili su uslovi prodaje i slaba zaštita od izduvnih gasova motornih vozila sa magistralnog puta i fizička neodvojivost prodaje namirnica životinjskog porekla od ostatka pijace.
-Komunalno preduzeće je 27. maja na izdato rješenje uputilo žalbu Ministarstvu poljoprivrede preko Uprave za inspekcijske poslove uz saobrazloženje da je gradska pijaca tradiocionalno značajna i da je teško da se u tako kratkom roku obavi veća rekonstrukcija. Naknadno je donesen zaključak po kojem se dozvoljava promet namirnica životinjskog porijekla (mliječni proizvodi, riba, jaja,med) samo subotom od 7 do 11 sati. Rok primjene ove odluke je 1. oktobar. Nepoštovanje rješenja i zaključaka UIP-a povlači finansijske sankcije koje bi mogle, zbog svojih iznosa, poremetiti solventnost preduzeća. U stalnoj smo koordinaciji sa predstavnicima inspekcije sa željom i nadom da će ipak popustiti u ovim odlukama, a svakako dobar način je da zajedno sa predsjednikom Opštine i odgovornim službama tražimo adekvatno rješenje - rekao je Mrdak.
B. Marković
Stjepčević: Svi na istom zadatku
-Na istom smo zadatku. Niko ne želi da proda markat, niti da se pijaca odvoji od nas. Zaključci sa ovog skupa su me obradovali, ali je ovo pogrešan redoslijed. Prvo, moramo videti koji su nam ciljevi, pa onda imati protest. Ovaj skup po mom mišljenju nema negativnu konotaciju, tumačim ga kao veliku podršku za rješavanje gorućih pitanja u našem gradu i mislim da ćemo uspjeti da zajedničkim snagama riješimo ovaj problem. Ulica nije rješenje, već krajnja nužda - ocijenio je Stjepčević, izrazivši nadu da će građani i u ostalim problematičnim situacijama reagovati složno i pomoći u rješavanju gorućih problema kao što su saobraćaj, vodosnabdijevanje, očuvanje kulturne baštine.
Da je sve po propisima svi lokali bi bili zatvoreni
Cetinjanin Branko Roganović već sedam godina svek subote na kotorski pazar iznosi domaću kastradinu, pršut, pancetu, ali i krtolu i raštan.
-Kupci su zadovoljni, a ja po novim uslovima ne mogu da platim kućicu 500 eura, a subotom imam prihod 100 eura - požalio se on, dodajući da redovno plaća sve dažbine.
Povrće uzgajano podno Orijena plasira Mićo Murišić iz sela Kruševice, čija je krtola i mrkva zbog svog kvaliteta redovna na trpezama kotorskih domaćica.
-Povrće prodajem na tezgi na otvorenom dijelu pijace. Ukoliko nas stvarno potjeraju u kućice teško da ću to moći da plaćam. Dolazim samo subotom u Kotor, a petkom prodajem u Budvi gdje je pijaca pokrivena, a prodaja se vrši na tezgama - kazao je on za „Dan“.
Zakupac četiri kućice u unutrašnjem dijelu pijace je Jovo Krivokapić koji od 2010. godine posluje u okviru sopstvene firme. Žali se da se ni tu se ne dozvoljava prodaja prehrambenih proizvoda.
- Još radim, otkazni rok je šest mjeseci. Nikoga nisam otrovao proizvodima iz mojih radnji, pa da mi dođe sanitarna da mi zatvori. Imam sve uslove počevši od lavaboa. To što je ulica 20 metara dalje nema veze, kada bi počeli da zatvaramo sve lokale, zatvorili bi pola Kotora - kategoričan je Krivokapić.