Predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović Samardžić kazala je za „Dan” da je nagli, eksponencijalni rast broja zaraženih, sa kojim se trenutno suočavamo, poguban jer dovodi do brzog iscrpljivanja kapaciteta zdravstvenog sistema. Ona ističe da je trenutno stanje ozbiljno sa aspekta sve većeg broja zaraženih, sa aspekta eksponencijalnog rasta broja potvrđenih slučajeva, koji mogu dovesti do iscrpljivanja kapaciteta zdravstvenog sistema, ali i zbog porasta stope smrtnosti.

– „Ispravljanje krivulje” je cilj i zadatak svake vlade i nadležnih tijela, cilj koji zahtijeva brzu rekciju. Porast stope smrtnosti ne ukazuje samo na porast broja umrlih u odnosu na broj stanovnika neke zemlje, već indirektno govori i o obimu sprovedenog testiranja. Testiranje pomaže u ranom otkrivanju oboljelih i pravovremeno dobijenoj zdravstvenoj zaštiti. Upravo zato u našem info-grafiku analiziramo porast broja zaraženih, porast smrtnosti i obima testiranja kod nas i u drugim zemljama između dva datuma. Do porasta smrtnosti može doći ukoliko dođe do inficiranja starije, vulnerabilne populacije, ljudi koji se liječe od hroničnih bolesti, korisnika kolektivnog smještaja kao što su starački domovi, gubitka kontrole nad epidemijom. Isto tako treba spomenuti da ljudi koji nijesu zaraženi koronom, a hronični su bolesnici u ovim vremenima teže dolaze do svog ljekara, te se suočavaju sa pogoršanjem svoje osnovne bolesti, što ih čini još osjetljivijim u odnosu na novi virus korona. Ako se broj slučajeva, na primjer, svaka tri dana konstantno povećava, za recimo 20 novih slučajeva, tada govorimo o linearnom rastu. Međutim, ukoliko se na svaka tri dana broj slučajeva povećava za 20, pa za 40, pa za 80, pa za 160 onda govorimo eksponencijalnom rastu broja zaraženih ili umrlih – ističe Popović Samardžić.

Ona objašnjava da je prilikom izbijanja epidemije zarazne bolesti važno ne samo pratiti broj smrtnih slučajeva, već i stopu rasta (growth rate) broja umrlih.

– Upravo zato je važan odgovor na pitanje koliko je vremena bilo potrebno da se broj potvrđenih slučajeva udvostruči. Kako bi okončale pandemiju države moraju da „saviju krivulju”. Dok se neke zemlje uspješno nose sa pandemijom, druge doživljavaju eksponencijalni rast broja zaraženih ili broja umrlih. Situacija u Novom Zelandu, Tajvanu i Islandu nam govori da je moguće kontrolisati ovu pandemiju. Upravo vođeni pitanjem da li je uopšte moguće kontrolisati infekciju, Sindikat doktora medicine dao je uporedne podatke sa zemljama koje su imale različite strategije u borbi protiv širenja novog virusa korona. Dakle, mi u našem info-grafiku nijesmo poredili „babe i žabe” kako je to interpetirano. Ne vjerujemo da je kolega Senad Begić na pres konferenciji bio vođen lošom namjerom, niti namjerom da omalovaži, već kao što je i sam rekao, prosto nije imao vremena da detaljnije analizira podatke u njemu – kaže Popović Samardžić.

Ona navodi da su Nacionalno koordinaciono tijelo i Institut za javno zdravlje zanemarivanjem podataka o broju preminulih doprinijeli pogoršanju epidemije.

– Kada smo još 17. septembra u medijima rekli da je potrebno reagovati lokalno uvođenjem oštrijih mjera prevencije i spomenuli zatvaranje ugostiteljskih objekata, teretana i kazina, kolega iz IJZ je tješio javnost da neće biti nikakvog zatvaranja i da se građani ne uzbuđuju zbog izjave predsjednice SDM. Međutim, da je samo preračunao stopu rasta broja zaraženih i umrlih vjerovatno ne bi tako formulisao svoju izjavu. Još tada je broj zaraženih za samo 14 dana rastao za 53 odsto, dok je stopa smrtnosti porasla za 26,5 odsto. U rasponu od 26 dana, tačnije od 22. avgusta do 17. septembra kada smo izjavili da je vrijeme za pooštravanje mjera u mjestima koja su žarišta epidemije, na nivou Crne Gore dešavao se porast broja zaraženih za 74 odsto, dok je smrtnost rasla za 54 odsto. Broj potvrđenih novoinficiranih slučajeva je tako na primjer 22.8.2020. godine bio 36, dok je već 17. septembra bio 212. Upravo iz ovog razloga je važno pratiti stopu rasta bilo umrlih, bilo zaraženih. To je dobar način da preispitujemo efekat preventivnih mjera koje su na snazi i da se na taj način spremamo za nove. Pa tako, umjesto da se kolega iz IJZ pozove na servirane podatke iz info-grafika koje smo pripremili u okviru našeg projekta „Razgovori u društvu – Socijalni dijalog za bolju budućnost”, koji ukazuju na porast stope smrtnosti i broja zaraženih i time objasni uvođenje rigoroznijih mjera čiji cilj je smanjivanje broja žrtava od Kovid-19, naišli smo na relativizovanje, lingvističko poigravanje stručnim terminima od čega građani Crne Gore nemaju nikakvu korist – navodi Popović Samardžić.

D.B.

---

Begić uskratio objašnjenje javnosti
Popović Samardžić ističe da se stopa smrtnosti ili stopa mortaliteta ili mortalitet računa tako što se broj preminulih od bolesti podijeli sa ukupnom populacijom zemlje.

– Nažalost, ova stopa se često u zastarjeloj literaturi leksički miješala sa letalitetom koji se još zove stopa smrtnosti slučaja ili smrtonosnost. U pojmovniku na internet stranici Instituta za javno zdravlje naći ćete definiciju stope letaliteta. To je pogrešno jer letalitet nije stopa. Letalitet nam govori koliko je neka bolest smrtonosna. To je mjera težine bolesti koja pokazuje koliki je broj umrlih u odnosu na broj oboljelih. Uvaženi kolega Begić je vrlo edukovan i savremen epidemiolog i nije u njegovom maniru da javnost ostavi uskraćenu za pojašnjenje, a naročito ne da doprinosi terminološkim zabunama nastalim kao posledica nepreciznog prevoda stučnog termina. Upravo je naš zadatak ispraviti ih. Dakle, mortalitet je stopa smrtnosti, kao što je to novinar u svom pitanju ispravno formulisao, a smrtonosnost, odnosno stopa smrtnosti slučaja (što je termin savremene epidemiologije) je letalitet – objašnjava Popović Samardžić.