Ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović kazala je u Skupštini Crne Gore da ne znaju za šta su potrošena 1,2 miliona eura od donatorskih sredstava sa računa višeg Nacionalnog koordinacionog tijela, kao i da prethodno rukovodstvo nije uradilo mapiranje u zdravstvenom sistemu na početku epidemije, kako bi utvrdili gdje nedostaju oprema i ljekari. Ona je istakla da nijesu došli do podataka i svrhe uplate 1.200.000 eura i poručila da će se „time baviti, ko treba da se bavi“.

Poslanik Vladimir Dobričanin pitao je ministarku koliko novca je na nekadašnjem računu NKT, da li ima novca, koliko i da li je dostupan, s obzirom da je mogao da bude iskorišten za nabavku vakcina.

Na pitanje poslanika DPS-a i bivšeg direktora Kliničkog centra Crne Gore Jevta Erakovića da li je zadovoljna obuhvatom vakcinacije po prioritetnim grupama, ministarka ja kazala da očekuje porast broja vakcinisanih.

– U Crnoj Gori se smanjuje broj zaaženih, sveli smo broj na manje od 2.500 oboljelih. Vakcinacija može da bude bolja, ukupno je stiglo 68.000 doza vakcina. Broj datih doza je 60.420 osoba, vakcinisano je 45 odsto zdravstvenih radnika. Institut za javno zdravlje funkciniše kako treba koristeći metodologiju koja je korištena i prošle godine. Doktor Dragan Laušević uključen je u rad Instituta i prati sve ono što IJZU i danas radi. Doktor Boban Mugoša takođe učestvuje u radu onako kako je i sam izabrao da radi. Doktor Senad Begić prešao je za konsultanta u Unicefu i to je bila njegova lična zelja. Mi smo mu dodatno izašli u susret, jer nije običaj da se u institucionalno ulagane osobe, u onolikoj mjeri koliko je ulagano u obrazovanje Begića postupa po tako jednostavnom principu – kazala je ministarka tokom sjednice Premijerskog sata, a odgovarajući na pitanje poslanika DPS-a Jevta Erakovića o stanju u IJZ.

Prema njenim riječima, milion i dvjesta hiljada eura sa računa NKT-a, kojim je rukovodio Milutin Simović, u vrijeme predizborne kampanje, otišlo je u navodno rekonstrukciju i obnovu bolnica u Crnoj Gori, s tim što uplatnica nema.

– Neko će se ovim već baviti – dodala je ministarka.

Eraković je kazao da je u tom trenutku data ocjena o arhitektonskoj strukturi Kliničkog centra i odabrano je da kovid krilo bude izolovani dio bez dodira s drugim pacijentima.

– Što se tiče kapaciteta i građenja novih centara, moram istaći, da imamo veliki broj bolnica koje imaju neiskorišćene kapacitete. I u takvom zdravstvenom sistemu uspjeli smo da odgovorimo u situacijama kakve su bile do prije mjesec-dva dana, kada je veliki broj pacijenata pritisnuo naš zdravstveni sistem. Dakle, ukoliko bi se napravila realna analiza, jasno je da su nam neiskorišćeni kapaciteti omogućili da naš zdravstveni sistem opstane u ovom trenutku. Sve što su bile mane u trenucima prije epidemije pokazalo se kao prednost našeg zdravstvenog sistema – istakao je Eraković.

Poslanik Srđan Pavićević ukazao je na projekcije koje su stare više od pet godina, a koje su upozoravale da će doći do svjetske pandemije. On je pitao da da li je inicijalna strategija NKT-a bila ispravna u smislu rasporeda rada i načina distribucije zaraženim od kovida-19.

– Mapiranje zdravstvenog sistema u Crnoj Gori nije urađeno, upravo se radi sada. To znači da mapiranjem možemo da kažemo gdje se nalaze određeni prostorni i kadrovski deficiti, gdje bi trebalo da pored postojećih jedinica budu izgrađene i oformljene nove – ukazuje Borovinić Bojovićeva.

Predsjednik SNP-a Vladimir Joković traži da se u toku trajanja pandemije usvoji model po kojem će se zaposlenima u zdravstvu povećati primanja do kraja trajanja pandemije.

– Zalagaću se za povećanje zarada zaposlenih u zdravstvu, ne samo u toku trajanja pandemije nego i kasnije – odgovorila je Borovinić Bojovićeva.

D.B.

---