Predsjednik Sindikata zdravstva pri Uniji sindikata Vladimir Pavićević kazao je za „Dan” da je potrebno uvesti stalnu kontrolu potrošnje za nabavke i za isplatu zarada u zdravstvenom sistemu i da ne smije biti povlašćenih i nedodirljivih u bolnicama i domovima zdravlja. Pavićević ističe da treba unaprijediti uslove i zaštititi medicinske radnike kroz donošenje posebnih propisa za zaštitu na radu. Objašnjava da je neophodno raspodijeliti posao po svim nivoima zdravstvene zaštite i vratiti ulogu izabranim doktorima koja im i pripada, a to je da budu vrlo važan ako ne i najvažniji činilac u zaštiti zdravlja. Pavićević smatra da je najavljenih tri odsto povećanja plata za ovu godinu nedovoljno da se unaprijedi standard medicinskih radnika.

•Kako ocjenjujete proteklu godinu kada je položaj medicinskih radnika u pitanju, posebno zbog teške epidemije koja je opteretila svaku zdravstvenu ustanovu?

– Protekla godina je bila teška zdravstvenim radnicima u svakom smislu. Od sredine marta, zdravstveni

radnici su u posebnom režimu rada. U hodu su rješavani problemi u vezi sa nedostatkom zaštitne opreme i utvrđivanja procedura i protokola za rad u uslovima pandemije. Veliki broj zdravstvenih radnika

je bio inficiran virusom a jedan broj je i izgubio bitku sa ovom bolešću, što je gubitak koji se ne može

nadoknaditi. Veliki broj je u kontinuitetu bio u izolaciji, što je značajno otežavalo organizaciju posla i

iziskivalo ogromne napore ostalih zaposlenih. Činjenica da se konstantno izlažete mogućnosti zaraze kao i

realnost da niste uspjeli svima da pomognete podigli su nivo stresa na veći nivo.

•Da li je epidemija u Crnoj Gori pokazala koliko je sistem spreman, ili je pokazao koliki su nedostaci i deficit medicinskih radnika?

– Mora se reći da je naš zdravstveni sistem pokazao dovoljnu dozu spremnosti za ovaj izazov ali svakako

su se pokazali i određeni nedostaci kada je u pitanju tehnička opremljenost i optimalna distribucija kadra

po zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori. No, činjenica je da su se sve zemlje svijeta suočile sa istim

problemima i, kada se realno sagleda situacija, ipak je naš zdravstveni sistem do sada uspijevao da u

najvećem dijelu odgovori ovom globalnom izazovu, a naročito kada se uzme u obzir činjenica da je po

broju zaraženih naša zemlja druga u svijetu.

•Da li zbog važnosti i opterećenja medicinskih radnika tokom epidemije nova vlada treba da razmotri povećanje plata svima u sistemu?

– Zdravstveni radnici su zaslužili da se napravi ozbiljna strategija za značajnije povećanje zarada u

narednom periodu, jer povećanje zarada od tri odsto koje je definisano za 2021. godinu svakako nije dovoljno

da značajno poboljša materijalni položaj zdravstvenih radnika.

•Da li su naše bolnice opremljene za prihvat zaraženih i da li ste imali dovoljno zaštitne opreme?

– Naše bolnice uglavnom su opremljene za prihvat i tretman oboljelih, a što se tiče zaštitne opreme, u

ovom trenutku je ima dovoljno, što nije bio slučaj u početku pandemije.

•Šta treba uraditi da se unaprijede uslovi za rad medicinskih radnika u ambulantama?

– Da bi se unaprijedio rad medicinskih radnika u ambulantama potrebno je da se u potpunosti uskladi rad primarnog, sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite, a naročito da se izabranom doktoru vrati ona uloga koja mu i pripada, a to je da bude vrlo važan ako ne i najvažniji činilac u zaštiti zdravlja

naših građana.

•Hoćete li inicirati razgovore sa novim ministarstvom i Vladom, i koji su vaši glavni zahtjevi?

– Glavni zahtjevi su da se racionalizuje potrošnja budžeta opredijeljenog za zdravstvo i vrši permanentna kontrola potrošnje sredstava i za nabavke, i za isplatu zarada. Da sve zdravstvene ustanove u Crnoj Gori urade Akt o procjeni rizika radnih mjesta, što će omogućiti da se obezbijedi adekvatna zaštita na radu za sve zaposlene. Da se svim zaposlenima koji koriste međugradski i prigradski prevoz obezbijedi prevoz ili novčana naknada. Tražićemo da kontinuirana medicinska edukacija bude dostupna svim zaposlenima. Da upravljanje sistemom bude pošteno i da rukovodioci budu sposobni da prepoznaju zaposlene koji daju veliki doprinos u svom radu, a isto tako da ne bude povlašćenih i nedodirljivih jer to nepovratno loše utiče na radnu atmosferu i entuzijazam svih ostalih jer kada se tako bude upravljalo popraviće se kultura

odnosa među zaposlenima i ukupna radna atmosfera.

•Da li se plašite da će zbog teške finansijske situacije u državi i velikih zaduženja zarade biti umanjene?

– Postoji određena bojazan da teška finansijska situacija može uticati na kompletan javni sektor, i činjenica je da će naredni period u finansijskom smislu za državu vjerovatno biti zahtjevan, ali mi očekujemo da će se uvođenjem transparentnosti u javne finansije i poštenom raspodjelom budžeta, ipak, srednjoročno konsolidovati i finansiranje zdravstvenog sistema na zadovoljstvo i građana i zaposlenih.

•Kako komentarišete sve češće odlaske ljekara iz javnih ustanova u privatni sektor i da li je država dozvolila jačanje privatnih ambulanti na štetu zdravstvenog sistema?

– Država mora učiniti sve da očuva snažan javni sektor jer jedino tako svi građani imaju garantovanu

zdravstvenu zaštitu, a što je jedan od osnovnih preduslova države socijalne pravde. Činjenica je da postoji

izražen regionalni trend jačanja privatnog zdravstvenog sektora u svim državama koje su prolazile

tranziciju. Privatni sektor može biti komplement javnom sektoru, ali samo na način da ne šteti javnom

sektoru, odnosno da se resursi opredijeljeni za javni sektor ne odlivaju u privatni.

D.B.



​Glosa:

Postoji određena bojazan da teška finansijska situacija može uticati na kompletan javni sektor, i činjenica je da će naredni period u finansijskom smislu za državu vjerovatno biti zahtjevan, ali mi očekujemo da će se uvođenjem transparentnosti u javne finansije i poštenom raspodjelom budžeta, ipak, srednjoročno konsolidovati i finansiranje zdravstvenog sistema na zadovoljstvo i građana i zaposlenih

---

Zaraženi ne mogu da vide svoje najbliže
Pavićević je kazao da je jedan od propusta ustanova tokom epidemije to što su porodice onemogućene da posjete pacijente oboljele od virusa korona, jer je nehumano da neki od zaraženih do samog kraja života ne vide svoje najbliže.

– Kada se radi o ovim pacijentima, ukoliko su hospitalizovani to znači da imaju težu kliničku sliku i da je rezultat liječenja u velikoj mjeri neizvjestan. Takvi pacijenti se nedjeljama nalaze na liječenju i neprihvatljivo je i potpuno nehumano da tokom cijele hospitalizacije, nažalost, neki i do samog kraja ne vide nekog od svojih bližnjih. Na isti način kao što svakodnevno veliki broj ljekara i medicinskih sestara ulazi u bolesničke sobe ovih pacijenata, tako sve zdravstvene ustanove u kojima se liječe ovi pacijenti mogu organizovati i posjetu ovim pacijentima, po procjeni, bar jednom u nekoliko dana poštujući sve mjere zaštite kako bi i pacijenti imali dodatnu motivaciju da se bore i kako bi se, sa druge strane, rodbina upoznala sa stanjem pacijenta i naporima koji se ulažu u njihovo liječenje – ističe Pavićević.


Radni timovi za zaražene
Pavićević je nedavno pozvao direktore bolnica i domova zdravlja da što hitnije podijele osoblje na radne timove kako bi se izloženost infekciji ukupnog broja zdravstvenih radnika smanjila. On je upozorio da su pojedina odjeljenja bila desetkovana zbog širenja infekcije među kolegama.

– Imali smo značajan broj zaraženih kolega. Potrebno je preduzeti određene mjere u slučaju pojave pacijenata pozitivnih na korona virus, kako bi se smanjila mogućnost da veći broj zaposlenih ima obavezu samoizolacije i karantina – navodi Pavićević.