Direktor Instituta za javno zdravlje (IJZ) Igor Galić kazao je u intervjuu za „Dan” da je nepoštovanje mjera uticalo na to da u Crnoj Gori i dalje imamo veoma tešku zdravstvenu situaciju. Iz tog razloga bilježe se sve teži slučajevi i pogoršanje zdravstvenog stanja inficiranih u roku od 15 minuta. Galić ističe da pregovaraju sa Evropskom unijom o nabavci vakcina, dok će, preko COVAX mehanizma, za 20 odsto građana stići u prvom kvartalu. Ističe da 70 zaposlenih Instituta već devet mjeseci vodi bitku protiv opasnog virusa.

•Kako ocjenjujete rad, funkcionisanje i veliko opterećenje koje su podnijeli Institut, epidemiolozi i zaposleni tokom protekle godine u borbi sa epidemijom?

– Nažalost, moramo reći da je veliko opterećenje na Institut koje i dalje podnosi, jer epidemija nije završena i suočavamo se sa jednom prilično složenom i teškom situacijom. Ranije sam istakao da sam u ovoj kući proveo mnoge godine prije nego sam došao na mjesto direktora, i znam koliko stručne i posvećene ljekare, ali i sve ostale zaposlene, Institut za javno zdravlje ima. Dakle, njihova znanja, profesionalizam i predanost dobrobiti pacijenata nisam nikada ni dovodio u pitanje, ali je ova epidemija pokazala jednu nevjerovatnu upornost. Zadivila me je snaga mojih kolega koji su je uspjeli pronaći i u obeshrabrujućim trenucima, onda kada su bili već sedmicama, neki i mjesecima, odvojeni od porodica, svojih najbližih. Tačno je da se još uvijek borimo, kao i svi ostali, sa epidemijom, da je situacija veoma nepovoljna, ali mislim da imamo razloga biti ponosni na naše zdravstvene radnike.

•Šta nakon dugotrajne borbe sa virusom možete reći o ovoj epidemiji, o kakvoj se infekciji radi? Do kada, prema Vašim procjenama, može trajati epidemija i da li je kršenje mjera dovelo do velikih posledica i preko 600 preminulih?

– Mislim da smo za sve ovo vrijeme vidjeli da je riječ o infekciji koju nikako ne treba olako shvatiti. Imali smo jako teške kliničke slike i, nažalost, fatalne ishode kod pacijenata gdje se to apsolutno nije očekivalo, ali i obratno. Takođe, upravo ta brzina mijenjanja kliničke slike, kada se gotovo u 15 minuta pogorša stanje pacijenta, govori nam koliko moramo ozbiljno shvatiti ovu epidemiju. Naravno, cijela struka sada ima više saznanja o samom virusu, nego na početku, dobili smo i vakcinu – sve su to razlozi za optimizam, ali sigurno ne isključuju i dalje prijeko potrebno poštovanje mjera i pravila. Svakako da razloge teške i složene epidemiološke situacije treba tražiti u nepoštovanju mjera. Svih ovih mjeseci ponavljamo distanca, ruke i maska baš zato što bez adekvatnog odgovora građana ne možemo iz ove borbe izaći kao pobjednici.

•Koliko je ljekara, epidemiologa, tehničara, molekularnih biologa i laboranata radilo u borbi protiv korone?

– Na poslovima u vezi sa epidemijom korona virusa u Crnoj Gori u Centru za medicinsku mikrobiologiju je angažovano oko 30 zaposlenih, dok je u Centru za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti oko 40 zaposlenih. Struktura zaposlenih uključuje epidemiologe, mikrobiologe, specijaliste higijene, specijaliste socijalne medicine, specijaliste medicinske statistike, molekularne biologe, laborante i sanitarne tehničare. Od početka epidemije, riječ je o istom sastavu ljudi koji su angažovani, dok je u međuvremenu obučena još trećina zaposlenih, među kojima su specijalisti higijene, socijalne medicine i medicinske statistike.

•Šta je potrebno unaprijediti kako biste imali dovoljno kapaciteta za testiranje i borbu sa

koronom?

– Često govorimo da niko na svijetu nije mogao predvidjeti u kojem će se smjeru kretati epidemija i koliko treba povećati kapacitete, a da to povećanje bude i racionalno i upotrebljivo. Kada je riječ o kapacitetima Instituta, oni su povećani skoro 12 puta. Bitno je da ne zaboravimo da se nijedan sistem ne može do te mjere proširiti koliko brzo se epidemija nepoštovanjem mjera može širiti. Nažalost, neodgovornim ponašanjem i nepoštovanjem mjera ne treba testirati jačinu zdravstvenog sistema i izdržljivost zaposlenih.

•Koji su planovi Instituta za narednu godinu, iako je teško bilo šta najaviti? Da li planirate angažovanje dodatnih stručnjaka, nabavku opreme i slično?

– Kadrovska politika Instituta će, kao i do sada, biti predmet pažljivog i sistemskog planiranja. Naše načelo ostaje racionalna i učinkovita raspodjela obaveza i unapređenje uslova rada. Normalno je da je fokus javnosti na korona virusu, ali ne zaboravite da sve ovo vrijeme Institut nastavlja da radi i sprovodi i druge aktivnosti iz domena svoje nadležnosti i misije – unapređenje i očuvanje zdravlja stanovništva Crne Gore.

•Kada očekujete nabavku prvih vakcina protiv kovida i kada će početi vakcinisanje?

– Crna Gora je potpisnica COVAX mehanizma i kroz njega je rezervisana količina vakcina dovoljna za imunizaciju 20 odsto populacije. Pomenuta količina osigurava optimalnu zaštitu pripadnicima najugroženijih grupa, kao i zaposlenima u službama čiji rad je nužan za nesmetano funkcionisanje države. Jedan od osnovnih zadataka COVAX-a je garantovanje pravedne, pravovremene, odnosno istovremene i jednake dostupnosti vakcina protiv kovida svim državama članicama mehanizma, nezavisno od njihove platežne moći ili veličine tržišta. Prema trenutno dostupnim informacijama, prva isporuka vakcine kroz COVAX mehanizam se očekuje u prvom kvartalu 2021. godine, kada će vakcinacija i krenuti. Istovremeno, postoje najave i pregovori o nabavci određene količne vakcina od zemalja članica EU.

D. Bogojević

---

Najjače oružje je svijest građana
Galić je kazao da građani ne shvataju zašto se mjere primjenjuju i da treba raditi na njihovoj svijesti.

– Strategija podrazumijeva da se ide u dva pravca. Jedan je uspostavljanje platformi da se informacije dobijaju od zdravstvenih institucija, a da se putem osoba koje rade u institucijama dalje distribuiraju.

Najjače oružje je svijest građana.. Moraju razumjeti da je virus među nama, da se širi i da od našeg ponašanja zavisi kako će on djelovati – istakao je Galić.


Okupljanje u kućama veliki rizik
Galić je kazao da epidemija već psihološki iscrpljuje građane i medicinske radnike.

– Građani treba da shvate ozbiljnost situacije. Svaki vid okupljanja u otvorenim i zatvorenim prostorijama nosi veliki epidemiološki rizik. Nemamo mehanizme da spriječimo okupljanja u kućama, sem da apelujemo na građane, jer takva vrsta okupljanja nosi veliki epidemiloški rizik – kazao je Galić.

Kazao je da epidemiološka kriva pokazuje mali trend opadanja, ali da je intenzitet aktivnosti virusa na jako visokom nivou.

– Imamo između 25 i 30 posto pozitivnih u odnosu na broj testiranih, što je jako visoko – kazao je Galić.