Istraživanje CEDEM-a pokazalo je da više od polovine građana poznaje nekoga ko je dao novac da bi mogao da ostvari pravo na zdravstvenu uslugu, zaključeno je na „Health UP” konferenciji „Poboljšanje saradnje i uspostavljanje međusektorskog partnerstva u domenu zdravlja u Crnoj Gori”, koju je organizovala nevladina organizacija (NVO) CAZAS. Programski menadžer CAZAS-a Sanja Šišović navela je da je Istraživanje o zadovoljstvu korisnika zdravstvenog sistema pruženim uslugama realizovao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) početkom godine. Prema njenim riječima, više od polovine ispitanika je kazalo da je, ili imalo situaciju, ili da zna nekoga ko je dao novac nekome da bi mogao da ostvari pravo na zdravstvenu uslugu.
– Konkretno, na pitanje da li znaju neki slučaj da je neko nekome za neku uslugu u zdravstvu dao novac, 19,3 odsto ispitanika je odgovorilo da zna mnogo takvih slučajeva, 30,2 odsto ispitanika je reklo da zna nekoliko takvih slučajeva, dok je 28,8 odsto ispitanika čulo za takve slučajeve, ali nije imalo lično iskustvo – rekla je Šišovićeva.
Šišovićeva je istakla da je istraživanje pokazalo da većina ispitanika smatra da se u poslednje vrijeme sistem zdravstvene zaštite „ili veoma povećao ili se uglavnom poboljšao“.
– To ukazuje na to da građani primjećuju i doživljavaju u praksi reforme i poboljšanja, kako na primarnom, sekundarnom ili tercijarnom nivou zdravstvene zaštite. Podaci iz istraživanja, koji su zabrinjavajući, ukazuju na to da oko 40 odsto ispitanika ne zna kome bi se obratilo ukoliko bi neko njihovo pravo kao pacijenta bilo ugroženo. Oko 41 odsto ispitanika, čak i ukoliko znaju kome bi se obratili, smatraju da njihovo žaljenje na to da njihovo pravo kao pacijenta nije ispoštovano, ne bi dovelo do određenog rezultata. To nam jasno ukazuje da moramo unaprijediti sistem zaštite prava pacijenata u Crnoj Gori i možda pronaći neki drugi mehanizam za promociju Institucije zaštitnika – rekla je Šišovićeva.
Direktor Direktorata za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja Alma Drešević istakla je da je zdravstveni resor pokazao značaj nevladinog sektora i važnost međusektorske saradnje preko obaveznog učešća predstavnika NVO u radnim tijelima, kao što su Nacionalni koordinacioni savjet za alkohol, učešće u izradi Strategije za mentalno zdravlje, Protokola o prepoznavanju i prevenciji nasilja nad djecom u saradnji sa Unicefom.
– U skladu s Nacionalnom strategijom za borbu protiv HIV/AIDS-a od 2015. do 2020. godine, Ministarstvo zdravlja je za ovu godinu opredijelilo stotinu hiljada eura kao podršku preventivnim servisima i drugim prioritetnim aktivnostima u ovoj oblasti za NVO koje su aktivne u oblasti rada sa ključnim populacijama pod povećanim rizikom od infekcije HIV/AIDS-om – istakla je Dreševićeva.
D.B.
Nesigurnost za one bez novca
Autor studije „Mehanizmi saradnje u sektoru zdravstva” Vladan Golubović kazao je da se sve veći broj institucija za pružanje zdravstvenih usluga u Crnoj Gori osniva u okviru privatnog, odnosno civilnog sektora.
– Nedostatak adekvatnih institucionalnih mehanizama za saradnju između nevladinih organizacija, javnog i privatnog sektora kreira određenu nesigurnost gdje su njihove usluge uglavnom nedostupne za većinu građana, osim za one koji ih mogu priuštiti na komercijalnoj osnovi – naveo je Golubović.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.