-Čovjek je uvijek bio zagledan u nebo. U zvijezdama i beskraju vasione tražio je smisao. Tako su nastale sve nauke koje poznajemo od starog vijeka i antike do danas. Nauke su iste, samo su sredstva kojima dolazimo do novih saznanja razločiti, moderni. No, kako kaže bosansko-hercegovački astronom i astrofizičar Muhamed Muminović, i dalje u nebu i zvijezdama tražimo smisao, porijeklo života. Konačno, u kosmičkim dubinama, navodi predsjednik sarajevskog astronomskog društva „Orion”, pokušavamo da odgonetnemo sudbinu čovječanstva.
Muminović, koji je kao gost Crnogorskog astronomskog društva „Podgorica” održao predavanje u našem glavnom gradu intrigantnog naslova - „Kraj svega – ko će ugasiti svijetlo”, objasnio je da je ovu temu izabrao jer je ubijeđen da je interesantna za širi krug slušalaca, a samo tako astronomija može doprijeti do više ljudi.
– Svemir ide nekim svojim putem, ali se ne radi o milijardama, nego o trilionima godina. I u jednom momentu ta energija će se iscrpiti, dakle nema natrag. Čaša koja se razbije ne vraća se – naglasio je on.
• Astronomija je ogromna naučna oblast, koja je objedinila mnoge nauke. U poslednje vrijeme dobija na popularnosti, a astronomi postaju medijske zvijezde?
– Svaki dan otvorim novine od deset udarnih vijesti tri su iz oblasti astronomije. Ljudi ne znaju koliko astronomija doprinosi, jer ona ne daje odmah odgovore. Malo ko zna da je magnetna rezonanca nastala za potrebe astronomskih istraživanja. Doktori nisu astronomi i nikad ne bi mogli to da otkriju, ali neko se sjetio tog izuma astronoma i prilagodio ga medicini. Svojevremeno je otkriven jedan fantastičan softver za radio-astronomiju, pa se pokazalo da on može biti da radi tumor-markere u ljudskom organizmu. Astronomija pokreće, ona je na izvoru, ona je zaslužna za prodor nauke.
• Idemo li na Mars?
– Nije to pitanje tehnologije. To je tehnološki sasvim moguće. Pitanje je novca. Kad bi se manje davalo na vojske, a više na nauku, već bi mi imali kolonije na Mjesecu i Marsu. To je isključivo pitanje smisla. Pošalje se mala letilica na Mars, i šta… Cilj i smisao te misije su bitni. Uskoro će se navršiti 50 godina od Apolo misije na Mjesec. I niko više nije stupio tamo. Poslati ljude samo zbog propaganda je besmisleno. Mjesec bi sada imao smisla da se tamo nešto počne graditi, kao neki tuneli, kupole za istraživanja i za kolonije. Mars takođe. Mi nismo još načisto šta bismo tamo zatekli. Robot je robot, a čovjek je čovjek. Nismo još sigurni o postojanje života tamo.
• Sad je trenutno crna materija u fokusu astronomskih istraživanja?
– Znamo da postoje crne rupe, ali još ne znamo šta će se iz toga izroditi. Tek istraživanja koja slijede pokazaće o kakvoj se energiji radi. Stiven Hoking je prvo otkrio crne rupe. Bez izučavanja ne možemo imati fundamentalna otkrića. Sad imamo uzlet pseudo-nauku, ne samo u regionu već u cijelom svijetu. Zaprepašćen sam nivoom neznanja tih ljudi. Pričaju o nekoj energiji, a ne znaju šta je to. Nema neke energije! Tačno se zna koliko energija ima. Postoje četiri fundamentalne sile – graviracija, eletromagnetizam, slaba nuklearna energija i jaka nuklearna energija. Nema pete. Možda će se otkriti. A ti kvazi-naučnici izmišljaju neke gluposti, kao fengšui, Zemlju kao ravnu ploču, šire priče da se čovjek nikad nije spustio na Mjesec i raznorazne gluposti. To su retrogradne gluposti koje prave zbrku i vraća nas nazad. A to vodi ka tome da nema napretka. Zato mislim da je veom važno da popularizujemo nauku na svakom nivou, na svakom mjestu.
• Naš region zaostaje za svijetom i kad je nauka u pitanju?
– Nauka se nažalost zaustavila u svim postjugoslovenskim društvima. Postoje ljudi koji naprave prodor kad odu. Mi u Bosni imamo jednu naučnicu koja je otišla i stigla do NASA i tamo se bavi rengenskim talasima, a kod nas se niko ne bavi time, pa ni na fakultetu. I ne zna skoro ništa o tome. Kod nas se guraju društvene nauke, a sve je to priča povezana sa politikom.
• Hoćemo li u bliskoj budućnosti biti svjedoci nekih značajnijih otkrića na polju astronomije?
– Nauka je čudna, jedno otkiće vuče drugo. Treba očekivati stalno nova otkrića. Pogledajte koji se novac ulaže u nauku. Za šest godina treba da počne da radi evropski veliki teleskop od 39 metara. Znate šta je to?! Ali treba ulagati. U najskupljoj do sada opservatoriji na svijetu, ALMA u Čileu, dešavaju se izuzetna otkrića. Taj proces je nezaustavljiv.
• Još tražimo odgovre gledajući u vasionu?
– Čovjek ne smije i ne može da stane. Mi sada nemamo način da idemo na daleke planete i galaksije. A, možda će nam trebati jednom i takva mogućnost. Ali, mora se radite da bi jednom mogli da se prebacimo na druge zvjezdane sisteme.
S.ĆETKOVIĆ

STEM radionice

Posebno insistirate na upoznavanju djece sa astronomijom. Zašto?
– Shvatili smo da jedino djeca od sedam do 10, 12 godina su najbolji slušaoci. Imamo takozvane STEM radionice (Science, Technology, Engineering and Mathematic), na kojima djeca uz igru shvataju najinteresantnije stvari iz naučne obalsti. Stariji svijet se bori za ostanak, studenti moraju da studiraju, a klinci kad zavole oni će to voljeti i kasnije. Primjetili smo da imamo toliko inteligentne djece koja su čak odbačena i neshvaćena u školama. Roditelji nam dolaze i zahvaljuju nam što smo njihovu djecu izvukli iz nekih stanja depresija. Ta djeca će sjutra napraviti velike stvari, zato što su sreli sebi slične, zato što su otkrila da to što ih zanima vasiona i to što ih ne zanima sport nije nenormalno. To nije bezazleno, naprotiv, veoma je važno.