Za nešto više od godinu skoro milion eura planiranih za program socijalne, boračke i invalidske zaštite preusmjereno je iz budžeta Ministarstva rada i socijalnog staranja, čime je Vlada Crne Gore napravila korak dalje od primjene preporuka Komiteta za ekonomska, socijalna i kulturna prava Ujedinjenih nacija (UN) da poveća iznose socijalnih davanja, upozoravaju iz Akcije za ljudska prava (HRA), na čijem se čelu nalazi Tea Gorjac Prelević. Ova organizacija kritikuje Vladinu politiku da novac predviđen za socijalnu zaštitu najugroženijih kategorija stanovništva koristi u druge svrhe.
– Vlada je u četvrtak, 22. oktobra usvojila zaključak kojim je Ministarstvu rada i socijalnog staranja odobreno da sa stavke jednokratne socijalne pomoći preusmjeri 130.000 eura Komisiji Vlade za stambena pitanja za rješavanje stambenih pitanja zaposlenih u tom ministarstvu. Usvojeni zaključak ne sadrži obrazloženje, niti je na internet stranicama Vlade i ministarstva dostupno obrazloženje ovog predloga iz kojeg bi javnost mogla da se obavijesti o razlozima za ovakvu odluku. Ministarstvo je u septembru preusmjerilo 400.000 eura Nacionalnoj turističkoj organizaciji Crne Gore za „program promocije i uticaja na turistički proizvod”, a krajem januara 2015. ovaj resor je ponovo, s istim ciljem, preusmjerio 400.000 eura – navodi se u saopštenju HRA, koje je dostavljeno „Danu”.
Smatraju da je poslednje preusmjeravanje sredstava za socijalnu pomoć još jedan korak dalje od primjene preporuka Komiteta za ekonomska, socijalna i kulturna prava Crnoj Gori iz decembra 2014. godine da poveća iznose socijalnih davanja i obezbijedi odgovarajući životni standard socijalno ugroženim ljudima, posebno nezaposlenim, starim i osobama sa invaliditetom.
Preporuke su bile i da se, kako podsjećaju, osnuje sklonište za beskućnike i odgovarajuće riješi problem ljudi koji silom prilika žive u psihijatrijskoj bolnici u Dobroti jer nemaju gdje drugo da odu.
– Socijalna pomoć koju u Crnoj Gori prima četvoročlana porodica sa dvoje djece je 146 eura (MOP od 108 eura plus dodatak za djecu od 19 eura po djetetu), što je ispod apsolutne linije siromaštva za jednu osobu (186,45 eura, MONSTAT, 2013.) i pokriva svega 18 odsto iznosa minimalne potrošačke korpe za četiri osobe od 807 eura (vrijednost iz septembra 2015. godine). Lična invalidnina i novčana naknada za nezaposlene su takođe ispod apsolutne linije siromaštva – lična invalidnina od 108,8 eura čini 58 odsto, a novčana naknada za nezaposlene koja iznosi 77 eura, 41 odsto iznosa koji predstavlja apsolutnu liniju siromaštva u Crnoj Gori. Na ime jednokratne pomoći centri za socijalni rad ugroženima daju maksimalne iznose od 10 eura. Po pravilu, ljudi se obraćaju za tu jednokratnu pomoć u izuzetno teškim životnim okolnostima, tj. kada se nađu na ulici, nemaju novca da kupe hranu, lijek i slično – napominju u toj organizaciji.
Oko 70.000 građana u Crnoj Gori žive ispod donje linije siromaštva. Međunarodni monetarni fond je početkom godine dao ocjenu da je od 2008. siromaštvo na Balkanu najviše povećano u Crnoj Gori i Albaniji. Od socijalnih primanja koja se kreću od 63 do 125 eura živi oko 12.000 porodica sa preko 30.000 članova.
A.T.
Pisali Kovačevićevoj
Iz HRA je saopšteno da su juče dostavili pismo ministarki rada i socijalnog staranja Zorici Kovačević u kojem su ponovili apel proslijeđen njenom prethodniku Predragu Boškoviću u februaru ove godine. Oni su apelovali da ministarstvo eventualne viškove planiranih sredstava usmjeri na primjenu preporuka UN Komiteta za ekonomska, socijalna i kulturna ljudska prava, umjesto da se novcem koji je namijenjen za siromašne finansiraju druge aktivnosti Vlade.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.