Ministar zdravlja Budimir Šegrt odbio je juče u Skupštini Crne Gore da prihvati inicijativu 230 ljekara specijalista Kliničkog centra da se predlog Zakona o zdravstvenoj zaštiti povuče iz procedure, jer nije usaglašen sa potrebama medicinskih radnika, kojima se zabranjuje dopunski rad. Šegrt je na pitanje poslanika Demokratskog fronta (DF) Branka Radulovića potvrdio da je materijalno stanje ljekara loše, iako oni „održavaju sistem”. Radulović je rekao da su ljekari pisali peticiju koju su uputili premijeru Milu Đukanoviću, Odboru za zdravstvo, predsjedniku Ljekarske komore Đoku Jočiću, kako bi spriječili usvajanje zakona koji krši njihovo pravo za rad.
– Upravo ovim zakonom namjeravamo da stvorimo zakonski okvir da se materijalni status medicinskih radnika poboljša. U pripremi teksta vođena je široka rasprava u svim ustanovama u državi. On je usaglašen u najvećoj mjeri sa potrebama medicinskih radnika. Njima je u interesu da se ovaj zakon usvoji i počne se sa poboljšanjem njihovih uslova i to je razlog zbog čega ne mogu da prihvatim njihovu inicijativu – istakao je Šegrt.
Radulović je naglasio da je za tri dana peticiju potpisalo 230 ljekara specijalista.
– Oni traže da se zaštiti vitalnost medicinske struke, da ne bi otišli odavde – kazao je Radulović.
Poslanik DF-a Branka Bošnjak kazala je da Šegrta treba da zabrine peticija ljekara i pitala na osnovu čega im zabranjuje dopunski rad, dok Zakon o radu i penzionerima omogućava da dopunski rade.
– Dajete prava ljekarima da rade u obrazovnim institucijama, a sprečavate ih da obavljaju posao za ono za što su se dugo godina školovali. Da je ovo uređena država i da imaju adekvatne plate, ne bi se odlučili na dopunski rad. Oni su prinuđeni da dodatno rade, sramota je da ljekar specijalista ima manju platu nego šalterski radnik u banci. To je diskriminacija i ovaj zakon će sigurnio pasti na Ustavnom sudu, ako se sa ovakvim rješenjima usvoji – rekla je Bošnjak.
Šegrt je pojasnio da se zakonom ne ukida dopunski rad, i ne uvodi ništa što savremeni zdravstveni sistemi ne rade već više od 20 do 30 godina.
– Do sada su se zdravstvene institucije lišavale usluga najkvalitetnijih ljudi i tjerali ih da materijalni status dograde radom kod nekog drugog. Oni su privatnicima nudili svoju radnu snagu i pacijenta i pravili biznis privatniku. Oni su bili dovedeni u status najamnog radnika – ukazao je Šegrt.
Radovan Asanović iz Kluba samostalnih poslanika ocijenio je da nikad više ljekara nije bilo na Zavodu za zapošljavanje, oko 120, a veliki broj je i otišao u inostranstvo.
Šegrt je rekao da predlog zakona sadrži novi način biranja direktora zdravstvenih ustanova, kako bi se depolitizovala upravljačka struktura.
– Direktore zdravstvenih ustanova osim KCCG i Instituta za javno zdravlje biraće i razrješavati ministar, dok će Vlada imenovati čelnike dvije pomenute institucije – rekao je Šegrt.
Srđan Perić iz Pozitivne Crne Gore kazao je da se korupcija često locirala kod doktora, a ne tamo gdje je najviše ima, ocjenjujući da je to u oblasti nabavke ljekova i u odlaganju medicinskog otpada.
Šegrt je ocijenio da nema smisla da postoje upravni odbori u institucijama gdje direktora imenuje ministar zdravlja, a to se odnosi na sve domove zdravlja, opšte i specijalne bolnice.
– Alarmantna je situacija, jer do 2020. godine treba angažovati 260 ljekara na 100.000 stanovnika, da bi se dostigli savremeni standardi. To pokazuje da treba da uključimo još preko 700 doktora medicine u sistem zdravstva. Sindikat ljekara tvrdi da pored toga nedostaje trenutno 630 ljekara specijalista i situacija u zdravstvenom sistemu nije nimalo jednostavna – istakla je poslanik DF-a Jelisava Kalezić.
Poslanik SNP-a Snežana Jonica rekla je da su zdravstveni radnici na ivici egzistencije. D.B.
Sportistu poslali kod „pravog privatnika”
Poslanik DPS-a Zoran Jelić rekao je da upoznat sa slučajem sportiste koji nije mogao da odradi magnetnu rezonancu u bolnici, jer mu je ljekar rekao da mora da zakaže pregled i uputio ga kod privatnika.
– U privatnoj ustanovi isti ljekar ga je primio i obavio snimanje, naplatio mu 250 eura i nije mu dao račun. Protiv toga treba da se borimo i to je primjer da se pogrešno tretira dopunski rad – rekao je Jelić.
Ginekolog u Budvi brine o 8.000 žena
Poslanik DF-a Emilo Labudović rekao je da predlog zakona neće donijeti ništa dobro, navodeći podatak da 30 odsto žena nema izabranog ginekologa. Kako kaže, u razvijenoj Budvi jedan ginekolog brine o 8.000 žena.
– Na djelu je masovna pojava kacerogenih oboljenja, a mi pričamo o načinu izbora direktora ustanova – dodao je Labudović.