Podgoričanin Stevan Boljević, jedini crnogorski građanin kome je bubreg doniran od osobe kojoj je utvrđena moždana smrt, pozvao je juče prilikom obilježavanja Svjetskog dana bubrega u Podgorici poslanike i nadležne institucije da što prije usvoje zakon o presađivanju i doniranju organa. Udruženje nefrologa Crne Gore i Udruženje pacijenata na dijalizi i pacijenata kojima su transplantirani bubrezi organizovali su obilježavanje tog datuma kako bi ukazali na značaj doniranja.
Boljević je u razgovoru za „Dan” rekao da je najbitnije da se obezbijedi kadaverično donorstvo. Kako kaže, onda ne bi trebalo da bude problema sa pretpostavljenom saglasnošću jer će najbliža rodbina prihvatiti takvu odluku.
– Ja sam imao sreću što je sin pacijentkinje koja je bila moždano mrtva potpisao donorstvo. Zahvaljujem doktorki Marini Ratković, timu ljekara iz Zagreba, osoblju Kliničkog centra sa Odjeljenja za nefrologiju. Godinu i sedam mjeseci bio sam na dijalizi tri puta dnevno. Zna svako ko je bio na dijalizi, o kakvim mukama je riječ. Uz pomoć pomenutih ljudi uspio sam da pobijedim u toj bitki i da dobijem bubreg, čime je za mene počeo novi život – ističe Boljević.
On je naveo da mnogi životi zavise od političara koji treba da usvoje pomenuti zakon.
– Neka dođu političari jedan dan u bolnicu i neka sa pacijentima provedu četiri sata kada su na dijalizi. Neka vide kakav je to život. Ipak, sada je za mene sve drugačije, i nadam se da će i ostali pacijenti uspjeti da dobiju bubreg – poručio je Boljević.
Predsjednik Udruženja nefrologa Crne Gore i načelnik Odjeljenja za nefrologiju u KCCG u Podgorici Marina Ratković saopštila je da je u ovoj godini planirano sedam transplantacija bubrega. Ona kaže da je u poslednje dvije godine urađena 21 transplantacija bubrega, od čega 20 sa živog, a jedna sa mrtvog donora. U 2015. godini urađene su dvije transplantacije, a isto toliko operacija će biti obavljeno do kraja mjeseca.
– Danas smo se okupili da širimo ideju o donaciji organa – rekla je Ratkovićeva. Ona je istakla značaj transplantacije organa sa kadavera (preminulog), pogotovo što bi se na taj način organi za razmjenu obezbjeđivali preko Eurotranplanta (Evropske banke organa). Crna Gora je dužna da obezbijedi onoliko organa koliko ih je preko Eurotransplanta donirano za pacijente iz Crne Gore.
Ona je saopštila da je od 2012. do 2015. urađeno 116 transplantacija bubrega crnogorskih građana kod nas i u inostranstvu.
– Od 113 pacijenta kojima su transplatirali bubreg, samo šest je preminulo, a isto toliko je vraćeno na dijalizu. Smrtnost je ispod šest odsto. Kadaverično donorstvo bilo bi mnogo jefinije i doprinijelo bi povećanju broja transplantacija – kaže Ratković.
Marijana Belan donirala je bubreg ćerki Valentini, koja ima 25 godina.
– Moja ćerka je nastavila normalan život. Ako budem u prilici, zavještaću sve svoje organe – kaže Belan.
Prvi bubreg koji je doniran pacijentu u Crnoj Gori obezbijedila je Olivera Vujović za sina Aleksandra, koji tvrdi da je mali broj građana spreman da pomogne na taj način.
– Kod nas nema ni dovoljno donirane krvi, a da ne pričam o organima – rekao je Vujović. D.B.
Sa crnog tržišta pacijenti dobili 12 bubrega
Ratkovićeva je upozorila da je od 113 ukupno urađenih tranplantacija, 14 organa stiglo sa crnoh tržišta.
– Ne smijemo dozvoliti transplantaciju organa sa crnog tržišta. Prema našim podacima, do sada je 12 organa sa nesrodničkih donatora stiglo iz Pakistana i dva iz Indije, i to za državljane Crne Gore koji su operisani u inostranstvu – rekla je Ratkovićeva.
Ratković očekuje usvajanje propisa nakon dorade
Ratkovićeva očekuje da će nakon dorade zakon o presađivanju organa biti usvojen u Skupštini Crne Gore.
– Problem je nastao zbog pretpostavljene saglasnosti. Bez obzira što je osoba imala donorsku karticu, u slučaju moždane smrti, konačnu odluku o donatorstvu donose najbliži srodnici – navela je Ratkovićeva.