Psitakoza je takođe poznata kao „papagajska groznica”, ornitoza ili hlamidioza. Ovo je vrlo raširena bolest koju izaziva organizam Chlamydia psittaci. Psitakoza može da napadne nekoliko vrsta uključujući ljude, ptice, krave, mačke, koze, ovce i svinje. Među vrstama ptica, može napasti bilo šta što ima perje uključujući papagaje, golubove, živinu, guske i druge migratorne ptice. Prenos sa ptice na pticu je prije svega moguć udisanjem inficiranog praha iz izmeta ili perja. Često je prisutan kod ptica koje su bile u skučenim prostorima, kao što su karantini, pet šopovi, ili granični kavezi. Ptice imaju tendenciju da mitare ukoliko se uplaše, ali možda neće pokazati nijedan simptom bolesti.
Simptomi
Nema specifičnih simptoma psitakoze. Ptice mogu pokazati neke od navedenih simptoma: nedostatak apetita, gubitak težine, depresija, zelenkast vodnjikav izmet, sekrecija iz očiju ili nosa, iznenadna smrt. Ptice koje su nosioci bolesti i koje se koriste za parenje mogu prenijeti na svoje mladunce koji će možda umrijeti u gnijezdu ili će zadržati virus i postati i sami nosioci.
Dijagnoza
Psitakozu je teško dijagnostikovati. Postoje neki dostupni testovi u laboratorijama, a otkrivaju se i novi koji će brže i lakše otkrivati ovu bolest. Pretpostavljena dijagnoza psitokoze se daje na osnovu istorije, kliničkih simptoma, x-zraka i krvne slike. Ukoliko se sumnja da neki papagaj ima ovu bolest, s liječenjem bi trebalo početi odmah.
Liječenje
Specifičan tretman treba ostaviti veterinaru. Sve ptice koje su bile izložene bi trebalo tretirati ili ih sve treba testirati i liječiti samo pticu čiji test bude bio pozitivan. Važno je da ptica bude izolovana od ostalih. Ne može se steći imunitet na ovu bolest: infekcija nakon liječenja i kompletnog ozdravljenja je uvijek moguća.
Prevencija
Prije nego što dovedete novu pticu u već postojeću kolekciju, trebalo bi da obavite veterinarski pregled na hlamidizu (psitakozu), i trebalo bi je izolovati najmanje šest nedjelja. Sve ptice bi trebalo kupovati od provjerenog dobavljača koji je uradio testove na hlamidiju. Ovi koraci će pomoći da se smanji rizik od prenošenja virusa na Vaše druge ptice.
Prenos na čovjeka
Moguće je da se hlamidija prenese sa ptice na čovjeka. To je potencijalno opasno za osobu koja je bolesna, stara, sa vrlo oslabljenim imunim sistemom (npr. pacijenti sa kancerom ili HIV-om). S obzirom da kod ljudi može pogrešno da se dijagnostikuje, svako ko je izložen pticama i ko ima prolongirane simptome gripa bi trebalo da se posavjetuje sa ljekarom.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
