Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Tužili Burića jer nije isplatio 100 hiljada * Za poraz opozicije nijesu krivi birači, nego lideri * Majkama pola godine ne daju nadoknade * Oluja iselila 50 porodica, demolirana bolnica Meljine * Tužili Burića jer nije isplatio 100 hiljada * Lopta je u američkom dvorištu * Plavo i žuto
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 10-06-2018

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Aleksandar Perović, direktor NVO Ozon:
– Interesne grupe su jače od ekološke države.

Vic Dana :)

N/A







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Porodica - datum: 2018-06-03 PROF. DR SLAVICA VUJISIĆ, SPECIJALISTA NEUROLOGIJE I SUBSPECIJALISTA EPILEPTOLOG ZA „DAN” OTKRIVA NAJČEŠĆE BOLESTI U NEUROLOGIJI, SIMPTOME I TERAPIJU U LIJEČENJU
Rana dijagnostika vodi boljem ishodu
Dan - novi portal
Ne­u­ro­lo­gi­ja je gra­na me­di­ci­ne ko­ja se ba­vi iz­u­ča­va­njem obo­lje­nja mo­zga i kič­me­ne mo­ždi­ne, kao cen­tral­nog si­ste­ma, i pe­ri­fer­nih ne­ra­va i mi­ši­ća, kao pe­ri­fer­nog si­ste­ma.
– To je jed­na kom­plek­sna gra­na ko­ja tra­ži od spe­ci­ja­li­ste ne­u­ro­lo­ga da po­zna­je do­bro ana­to­mi­ju i funk­ci­o­ni­sa­nje ner­vnog si­ste­ma ka­ko bi na osno­vu pre­gle­da, ko­ji je po­sred­no za­klju­či­va­nje o funk­ci­ji mo­zga, shva­tio o če­mu se ra­di i usmje­rio is­pi­ti­va­nja u tom prav­cu. Za­što ovo ka­žem? Za­to što je mo­zak smje­šten u ko­šta­nu struk­tu­ru tj. lo­ba­nju ko­ja ni­je do­stup­na di­rekt­nom pre­gle­du već na osno­vu ne­u­ro­lo­škog pre­gle­da po­sred­no za­klju­ču­je­mo gdje je za­pra­vo pro­blem i na osno­vu to­ga usmje­ra­va­mo na­ša is­pi­ti­va­nja – ob­ja­šnja­va prof. dr Sla­vi­ca Vu­ji­sić, spe­ci­ja­li­sta ne­u­ro­log-epi­lep­to­log iz or­di­na­ci­je Ne­u­ro­me­di­ka u Pod­go­ri­ci.
O naj­če­šćim bo­le­sti­ma u ne­u­ro­lo­gi­ji, is­pi­ti­va­nji­ma, simp­to­mi­ma i li­je­če­nju dr Vu­ji­sić go­vo­ri za „Dan”.
– Mo­žda­ni udar je tre­ća bo­lest po uče­sta­lo­sti ja­vlja­nja uop­šte u svi­je­tu, ali i kod nas je ta­ko­đe vi­so­ka in­ci­den­ca i po­ja­va ovog uda­ra ko­ja zah­ti­je­va hit­nost. Tu va­ži jed­na sin­tag­ma kao pra­vi­lo „Mo­zak je vri­je­me”. Li­je­če­nje vi­še ni­je če­ka­nje i li­je­če­nje po­moć­nim sred­stvi­ma već po­sto­ji uzroč­na te­ra­pi­ja, ako je to is­he­mij­ski mo­žda­ni udar od­no­sno za­pu­šen krv­ni sud, po­sto­je lje­ko­vi ko­ji se, ako pa­ci­jent do­đe br­zo i je­ste kan­di­dat za tu te­ra­pi­ju, mo­že pot­pu­no iz­li­je­či­ti, od­no­sno raz­bi­ti tromb na­pra­vi­ti po­nov­na cir­ku­la­ci­ja u re­gi­ji mo­zga ko­ja je ugro­že­na i na taj na­čin spa­si­ti ži­vot, ali i ono što je ja­ko va­žno spa­si­ti od se­kve­la, od­no­sno od ne­po­kret­no­sti, od­u­ze­to­sti, osta­ja­nja u po­ste­lji po­sli­je mo­žda­nog uda­ra – ka­že dr Vu­ji­sić.
Pre­ma nje­nim ri­je­či­ma, dru­go zna­čaj­no obo­lje­nje ko­je je ja­ko ra­ši­re­no – i od nje­ga bo­lu­je je­dan do dva od­sto sta­nov­ni­ka, je­ste epi­lep­si­ja.
– Ni­je sa­mo ve­li­ki epi­lep­tič­ki na­pad, kad pa­ci­jent pad­ne i iz­gu­bi svi­jest, epi­lep­si­ja. Po­sto­ji vi­še de­se­ti­na ob­li­ka ove bo­le­sti. Ne­ka­da su to ma­li na­pa­di ko­ji se je­dva pri­mi­je­te, a ne­ka­da su to mo­tor­ni tr­za­ji, ap­san­sni na­pa­di, na­pa­di gdje ni­je ugro­že­na svi­jest, po­sto­je sa­mo mo­tor­ni tr­za­ji eks­te­re­mi­te­ta ili pak od­re­đe­ne vr­ste na­pa­da gdje ima­mo od­sut­nost, gu­bi­tak kon­tak­ta, ne­ke auto­ma­ti­zo­va­ne rad­nje, bez pa­da­nja pa­ci­jen­ta, ali na­rav­no i ve­li­ki na­pa­di, ko­ji su nam uglav­nom svi­ma ne­gdje si­no­nim za epi­lep­si­ju, jer su naj­dra­ma­tič­ni­ji. Oni su dra­ma­tič­ni i za ono­ga ko se ti­me ba­vi, a ne sa­mo za oko­li­nu ko­ja ne po­zna­je bo­lest. Ovu bo­lest pra­ti jed­na ve­li­ka stig­ma, ta­ko da je tu po­treb­na i jed­na so­ci­jal­na i psi­ho­lo­ška po­dr­ška za­jed­ni­ce da se ti pa­ci­jen­ti ne bi osje­ća­li od­ba­če­no, mar­gi­na­li­zo­va­no i mi po­kre­će­mo ak­ci­je za ove pa­ci­jente pod slo­ga­nom „Iza­ći iz sjen­ke“. Slič­na stig­ma pra­ti pa­ci­jen­te sa psi­hi­ja­trij­skim bo­le­sti­ma, tu­ber­ku­lo­zom ili HIV-om gdje ima­mo ve­li­ki pro­blem da te bo­le­sni­ke za­šti­ti­mo – ka­že na­ša sa­go­vor­ni­ca.
Ne­što zbo­g če­ga se pa­ci­jen­ti ja­ko če­sto ja­vlja­ju ne­u­ro­lo­gu je­ste gla­vo­bo­lja ko­ja mo­že bi­ti pot­pu­no ba­nal­na, ali mo­že bi­ti i ži­vot­no ugro­ža­va­ju­ća. Od ve­li­kog bro­ja gla­vo­bo­lja sve­ga pet od­sto pa­ci­je­na­ta se ja­vi lje­ka­ru u Hit­noj me­di­cin­skoj po­mo­ći.
– Naj­zna­čaj­ni­je gla­vo­bo­lje su mi­gren­ske gla­vo­bo­lje, one ko­je se po­na­vlja­ju, ko­je pa­ci­jent tr­pi, ko­je mu na­ru­ša­va­ju kva­li­tet ži­vo­ta, ali obič­no ni­su ugro­ža­va­ju­će za raz­li­ku od gla­vo­bo­lja ko­je su uzro­ko­va­ne kr­va­re­nji­ma, od­no­sno pu­ca­njem ane­u­ri­zme ko­je zah­ti­je­va­ju da se od­mah pre­po­z­na­ju i da se od­mah tre­ti­ra­ju ili će­te iz­gu­bi­ti pa­ci­jen­ta. Sva­ka na­glo na­sta­la, ni­kad ra­ni­je ta­kva gla­vo­bo­lja je uvi­jek uz­ne­mi­ra­va­ju­ća, kao i gla­vo­bo­lje kod tu­mor­skih pro­ce­sa ko­je su upor­ne, tra­ju, ne pre­sta­ju, ja­vlja­ju se naj­če­šće pred zo­ru. Ta­ko da na osno­vu anam­ne­ze pa­ci­jen­ta mi ne­gdje već shva­ta­mo o če­mu se ra­di – ob­ja­šnja­va dr Vu­ji­sić.
U abu­lan­tu ne­u­ro­lo­ga pa­ci­jen­ti če­sto do­la­ze i zbog ošte­će­nja pe­ri­fer­nih ne­ra­va ko­ji su pro­u­zro­ko­va­ni ili ne­kim pro­ce­si­ma pri iz­la­sku iz kič­me­nih ka­na­la, kao što su di­sku­si ili de­ge­ne­ra­tiv­ni pro­ce­si kič­me­nog stu­ba, ili su ošte­će­nja uzro­ko­va­na po­vi­še­nim še­će­rom u kr­vi (di­ja­be­tič­ne ne­u­ro­pa­ti­je) ili pre­tje­ra­nim kon­zu­mi­ra­njem al­ko­ho­la (al­ko­hol­ne ne­u­ro­pa­ti­je).
U Cr­noj Go­ri ima oko 500 pa­ci­je­na­ta sa di­jag­no­zom mul­ti­ple skle­ro­ze. Šta je u su­šti­ni Mul­ti­pla skle­ro­za ob­ja­šnja­va dr Vu­ji­sić.
– To je hro­nič­no za­pa­ljen­sko obo­lje­nje imu­no­lo­ški po­sre­do­va­no. Ne zna se šta po­kre­će pro­ces, da li su to vi­ru­si ili je to ne­ki dru­gi oki­dač. U sva­kom slu­ča­ju MS se do­ga­đa za­to što se ak­ti­vi­ra­ju od­re­đe­ni lim­fo­ci­ti, bi­je­la krv­na zrn­ca, u pe­ri­fer­noj cir­ku­la­ci­ji, pro­di­ru u mo­žda­ne struk­tu­re ta­mo se do­dat­no re­ak­ti­vi­ra­ju i na­pa­da­ju omo­tač ne­ra­va tkz. bi­je­lu ma­su ko­ja u tom za­pa­lje­nju pro­pa­da. Ka­da se to de­si im­puls duž vlak­na spo­ri­je „pu­tu­je“ i to je raz­log sla­bo­sti, utr­nu­lo­sti, ne­sta­bil­no­sti u ho­du, sla­blje­nja ko­sti­ju i ako se ne li­je­či i ako je loš tok on­da to mo­že vo­di­ti do one­spo­so­blje­no­sti pa čak i do in­va­lid­skih ko­li­ca na­kon od­re­đe­nog bro­ja go­di­na – is­ti­če na­ša sa­go­vor­ni­ca.
Na sre­ću, ka­ko ka­že, sve­ga pet od­sto pa­ci­je­na­ta ima loš tok bo­le­sti, 10 od­sto ima pri­mar­nu pro­gre­siv­nu for­mu, za ko­ju još ne­ma ade­kvat­ne te­ra­pi­je.
- Čak 80 do 85 od­sto pa­ci­je­na­ta ima re­lap­sno re­mi­tent­ni tok što zna­či da ima na­pa­de bo­le­sti ko­ji se smi­re, pa ima pe­ri­od bez bo­le­sti, pa on­da po­no­vo na­pa­de bo­le­sti. Kod te Mul­ti­pla skle­ro­ze, na na­šoj po­zi­tiv­noj li­sti Fon­da zdrav­stva, ima­mo re­la­tiv­no do­bru pa­le­tu lje­ko­va kao imu­no­mo­du­la­tor­nu te­ra­pi­ju ko­ja mi­je­nja tok bo­le­sti ili ga za­u­sta­vlja na du­že vri­je­me, tj. spre­ča­va da­lju pro­gre­si­ju. Od­go­vo­ri na te­ra­pi­ju su raz­li­či­ti i to je za­da­tak ne­u­ro­lo­ga da pra­ti ne­že­lje­ne efek­te li­je­ka, ali isto ta­ko i da pra­ti te­ra­pij­ski od­go­vor, ako ni­je do­bar li­jek da se ide na za­mje­ne. Sad se po­zi­tiv­na li­sta pro­ši­ri­la, do­bi­li smo lje­ko­ve ko­ji mo­gu da se uzi­ma­je kao ta­ble­te, a ne­ki se da­ju i u trud­no­ći. Mi ina­če po­dr­ža­va­mo na­še pa­ci­jent­ki­nje da se ostva­re kao maj­ke jer i kad se da­ju lje­ko­vi ko­ji ni­je­su zgod­ni za trud­no­ću oni se is­klju­če to­kom tih mje­se­ci, a po­sli­je ostva­re­nog po­ro­da one mo­gu da na­sta­ve sa svo­jom te­ra­pi­jom.
Po­red imu­no­mo­du­la­tor­ne te­ra­pi­je po­sto­ji i kor­ti­ko­ste­ro­id­na te­ra­pi­ja.
- Kod akut­nih na­pa­da bo­le­sti se da­ju vi­so­ke do­ze kor­ti­ko­ste­ro­i­da. To su ta­ko­zva­ne puls­ne te­ra­pi­je, što na­ši pa­ci­jen­ti zna­ju, i to je ne­što što ubr­za­va opo­ra­vak za­pa­lje­nja, a sa­mim tim i pro­pa­da­nje onih bi­je­lih omo­ta­ča, a sa­mim tim i sa­mog ner­vnog vlak­na. Kad se ošte­ti sa­mo ner­vno vlak­no on­da je to ire­ver­zi­bil­no, de­fi­ni­tiv­no ne­po­vrat­no i ta­da vi­še ne mo­že­mo po­mo­ći. Skra­ći­va­nje za­pa­ljen­skog pro­ce­sa u na­pa­di­ma bo­le­sti je ja­ko va­žno. Jer ako nam ta­da ovoj­ni­ca vlak­na (mi­je­lin­ski omo­tač) ne bu­de ošte­ćena on­da će i sa­mo ner­vno vlak­no (ak­son) bi­ti sa­ču­va­no. Re­lap­sno re­mi­tent­ni tok bo­le­sti po­sle 14-15 go­di­na vo­di ka se­kundar­noj pro­gre­siv­noj for­mi ko­ja zna­či da vi­še ne­ma­te ata­ke i po­vla­če­nja ne­go ta­da ima­te pro­gre­su­ju obo­lje­nja, kod ne­kog br­žu, kod ne­ko­ga spo­ri­ju, ali to ne zna­či da ti pa­ci­jen­ti ne mo­gu da funk­ci­o­ni­šu. Ne­ka­da ima­ju smet­nje u ho­du, ne­ka­da u rav­no­te­ži, ne­ka­da sla­bo­vi­dost, ne­ka­da lo­šu ko­or­di­na­ci­ju. Pa­ci­jen­ti se ne­ka­da pla­še imu­no­mo­du­la­tor­ne te­ra­pi­je po­go­to­vo na po­čet­ku bo­le­sti jer su ta­da do­bro, i ne­ka­da od­bi­ja­ju in­ter­fe­ron­sku te­ra­pi­ju ko­ja se da­je pot­ko­žno ili in­tra­mu­sku­lar­no tj. ka­ko pa­ci­jen­ti ka­žu „boc­ka­nje” na dru­gi-tre­ći dan. To je za­da­tak lje­ka­ra, ili bo­lje ti­ma, ko­ji će ob­ja­sni­ti pa­ci­jen­ti­ma da što je ra­ni­ji tret­man to je is­hod bo­lji. EK­TREMS ili Evrop­ski ko­mi­tet za tret­man i is­tra­ži­va­nja MS je na pro­šlo­go­di­šnjem kon­gre­su po­mje­rio gra­ni­ce u da­va­nju te­ra­pi­je. Mi smo ra­ni­je če­ka­li dva ata­ka bo­le­sti da po­sta­vi­mo di­jag­no­zu na osno­vu kli­nič­ke sli­ke, mag­net­ne re­zo­nan­ce, pre­gle­da li­kvo­ra tj. na­la­že­nja od­re­đe­nog na­la­za u li­kvo­ru i on­da smo tek po­sta­vlja­li di­jag­no­zu Mu­lit­pla skle­ro­ze. Sa­da se to sve­lo na je­dan atak. Za­što? Da bi­smo po­mje­ri­li što pri­je uklju­či­va­nje te­ra­pi­je. Sa­da je do­vo­ljan je­dan atak bo­le­sti da ima­mo do­pun­sku di­jag­no­sti­ku i da ste is­klju­či­li sve osta­lo što bi mo­glo da imi­ti­ra Mu­lit­pla skle­ro­ze. Ka­že se da Mu­lit­pla skle­ro­za ima sto li­ca, is­po­lja­va se na raz­ne na­či­ne i mo­že da imi­ti­ra: ma­le ra­su­te mo­žda­ne uda­re, ne­ke si­stem­ske bo­le­sti, kao lu­pus, ne­u­ro­sar­ko­i­do­zu, za­tim ne­u­ro­bo­re­li­o­za, bo­lest ko­ja na­sta­je pre­no­som agen­sa od kr­pe­lja. Kad is­klju­či­te sve to od­mah ide­te na te­ra­pi­ju – sa­vje­tu­je dr Vu­ji­sić.
Po­red te­ra­pi­je re­lap­sa ata­ka bo­le­sti, imu­no­mu­du­la­tor­ne te­ra­pi­je po­sto­ji i tre­ća vr­sta to je simp­to­mat­ska te­ra­pi­ja.
– Te­ra­pi­ja ko­ja se za­sni­va na tre­ti­ra­nju spa­zma, tkz. za­ko­če­no­sti mi­ši­ća tre­ti­ra­nju ne­volj­nih po­kre­ta, tre­mo­ra, tre­ti­ra­nju pro­ble­ma sa iz­mo­kra­va­njem ili sa sto­li­com, osje­ća­ja za­mo­ra i dru­go. To pod­ra­zu­mi­je­va an­ti­ok­si­da­tiv­na sred­sta­va, ko­en­zim Q ko­ji je već po­znat jav­no­sti, vit­min­ske pre­pa­ra­te. To iz­i­sku­je do­dat­na sred­stva za na­še pa­ci­jen­te u du­gom vre­men­skom pe­ri­o­du, ta­ko da do­ni­ra­nje su­ple­me­na­ta, or­ga­ni­zo­va­nje fi­zi­kal­ne te­ra­pi­je, po­moć u ku­ći otva­ra pro­stor za rad udru­že­nja za Mu­lit­pla skle­ro­zu. Na­ši pa­ci­jen­ti u Cr­noj Go­ri ima­ju pra­vo jed­nom go­di­šnje da odu u Iga­lo pre­ko Fonda na tri sed­mi­ce ali nji­ma je po­treb­na fi­zi­kal­na te­ra­pi­ja da sve ono što je zdra­vo dr­že u do­broj kon­di­ci­ji da bi kom­pe­zo­va­li ono što ni­je do­bro – po­ru­ču­je dr Vu­ji­sić.
Na svu sre­ću ne­ka­da ma­le dr­ža­ve su u pred­no­sti. Cr­na Go­ra je ma­la pa su sko­ro svi pa­ci­jen­ti vr­lo br­zo na ta­kvoj te­ra­pi­ji u od­no­su na pa­ci­jen­te u okru­že­nju.
- Mo­ram se po­hva­li­ti da sam, uz po­moć lju­di iz Fon­da zdrav­stva, 2003. go­di­ne uve­la in­ter­fe­ron be­ta na po­zi­tiv­nu li­stu lje­ko­va. U tom tre­nut­ku ih je već ima­la Al­ba­ni­ja, ima­li su ne­ke dru­ge ze­me­lja, a Evro­pa odav­no. Mi smo sta­rto­va­li sa jed­nim in­ter­fe­ron­skim li­je­kom, sad po­sto­je tri ob­li­ka tog li­je­ka. Od sko­ro je uve­den li­jek ko­ji je oral­na te­ra­pi­ja, ta­ble­ta ko­ja se pi­je. Ovi pa­ci­jen­ti ko­ji pri­ma­ju imu­ni­o­mo­du­la­tro­nu te­ra­pi­ju mo­ra­ju bi­ti ve­za­ni za kon­zi­li­jum u Kli­nič­kom cen­tru jer je to sku­pa te­ra­pi­ja ne­gdje na mje­seč­nom ni­vou oko 10. 000 eura.
Iako je pra­će­nje pa­ci­je­na­ta ja­ko ozbi­ljan po­sao di­jag­no­sti­ko­va­nje je jed­no­stav­no oni­ma ko­ji se ti­me ba­ve.
– Ne­ka­da bu­de kom­pli­ko­va­no po­sta­vi­ti di­jag­no­zu ako se ma­ni­fe­stu­je ne­ti­pič­no ili po­sto­ji pre­kla­pa­nje sa dru­gim obo­lje­njem, jer pa­ci­jent ima pra­vo da ima vi­še bo­le­sti pa se simp­to­mi pre­pli­ću, ne­ka si­stem­ska bo­lest i Mu­lit­pla skle­ro­za.
Kod po­ja­ve Mul­ti­pla skle­ro­ze fak­tor ri­zi­ka su: ge­ne­ti­ka - ima oko 150 ge­na ko­ji se ja­vlja­ju i uče­stvu­ju od­no­sno če­šće su prisut­ni u od­re­đe­nim kom­bi­na­ci­ja­ma kod pa­ci­je­na­ta sa Mu­lit­pla skle­ro­zom. Tu ne­ma na­sle­đi­va­nja po Men­de­lje­jev­skom ti­pu, je­dan gen jed­na bo­lest, ne­go su to tkz. gen­ski po­li­mor­fi­zmi. Dru­ga stvar ko­ja je na­šla po­tvr­du pa čak i u na­šim is­tra­ži­va­nji­ma je ni­zak ni­vo vi­ta­mi­na D. Ta­ko­đe, pret­hod­no pre­bo­lo­va­na mo­no­nul­ke­o­za tj. pr­i­su­stvo Ep­štajn bar vi­ru­sa. Zna­ča­jan fak­tor ri­zi­ka je pu­še­nje, ka­ko u na­sta­ja­nju bo­le­sti ta­ko i u po­gor­ša­nju, kao i go­ja­znost. Ako ne mo­že­mo uti­ca­ti na ge­ne­ti­ku na sve dru­go mo­že­mo – po­ru­ču­je ne­u­ro­log.
Simp­to­mi Mul­ti­pla skle­ro­ze u po­čet­noj fa­zi ne mo­ra­ju se vi­še ni­ka­da po­ja­vi­ti.
– Kod 25 od­sto pa­ci­je­na­ta MS po­či­nje sla­blje­njem vi­da gdje se ja­vlja i bol u du­bi­ni oka pri po­kre­ta­nju oč­ne ja­bu­či­ce, ne­ka­da sa­mo du­go­traj­na gla­vo­bo­lja, du­go­traj­ni neo­bja­šnjiv za­mor za pa­ci­jen­ta, ali ono što se la­ko pre­po­zna­je je­ste sla­bost u ru­ci u no­zi, tr­nje­nje u jed­noj po­lo­vi­ni ti­je­la, du­ple sli­ke, to mo­gu bi­ti po­čet­ni simp­t­o­mi i da se vi­še ne ja­ve. U za­vi­sno­sti od to­ga gdje se na­la­zi og­nji­šte za­pa­lje­nja i u ko­joj re­gi­ji i u od­no­su za­što je ta re­gi­ja od­go­vor­na ti­me se te­go­be i ma­ni­fe­stu­ju. Za­to i ka­že­mo da Mu­lit­pla skle­ro­za ima sto li­ca. Pa­ci­jen­ti sa­mi vi­de da ne­što ni­je u re­du i do­la­ze kod ne­u­ro­lo­ga. Vr­lo če­sto mi la­ko di­jag­no­sti­ku­je­mo bo­lest, a ri­jet­ko je po­treb­no ulo­ži­ti ve­ći na­por i do­dat­ne pre­tra­ge da se po­sta­vi si­gur­na di­jag­no­za MS-a. Na­rav­no to je ja­ko va­žno zbog uklju­či­va­nja ade­kvat­ne te­ra­pi­je – na­gla­ša­va dr Vu­ji­sić.D.T.

Doktorka vujisić u ordinaciji Ne­u­ro­me­di­ka

Prof. dr Sla­vi­ca Vu­ji­sić, spe­ci­ja­li­si­ta ne­u­ro­lo­gi­je i sub­spe­ci­ja­li­sta epi­lep­to­log, or­di­ni­ra u spe­ci­ja­li­stič­koj or­di­na­ci­ji Ne­u­ro­me­di­ka, u Uli­ci Đo­ke Mi­ra­še­vi­ća, u Blok 6, u Pod­go­ri­ci. Za sve in­for­ma­ci­je dr Vu­ji­sić mo­že­te kon­tak­ti­ra­ti pu­tem mej­la ne­u­ro­me­di­ca­vu­ji­sic­@gmail.com ili pu­tem te­le­fo­na 069-017-107 i 067-106-107.

Po­dr­ška ne­u­ro­lo­gu ve­o­ma bit­na...

Dan po­sve­ćen pa­ci­jen­ti­ma sa Mu­lit­pla skle­ro­zom tre­ba­lo bi da pro­bu­di i one od­go­vor­ne da skre­nu pa­žnju na to. To je sve­ga 500 pa­ci­je­nata u Cr­noj Go­ri, ni­je to ve­li­ki broj ali su lju­di u pu­noj sna­zi i mo­gu bi­ti ko­ri­sni čla­no­vi dru­štva, po­ru­ču­je dr Vu­ji­sić, a ta po­dr­ška ko­ju za­jed­ni­ca mo­že da pru­ži je ja­ko va­žna a ne ko­šta mno­go, pi­ta­nje je do­bre vo­lje i ra­zu­mi­je­va­nja ovog obo­lje­nja. Iako dr­ža­va ula­že kroz lje­ko­ve jer je te­ra­pi­ja sku­pa.
U ne­kim gra­do­vi­ma Udru­že­nja za Mu­lit­pla skle­ro­zu vo­de pa­cijen­ti pa su do­bi­li pro­stor u gra­du gdje se oku­pa­lja­ju, an­ga­žo­va­li su ge­ron­to do­ma­ći­ce za one ko­ji su ne­po­kret­ni, on­da ima­ju fi­zi­o­ter­pe­u­te ko­ji ra­de s nji­ma.
- Vr­lo su va­žne vje­žbe ba­lan­sa, spa­zma, obu­ka u ko­ri­šće­nju po­ma­ga­la. Va­žna je edu­ka­ci­ja u eko­no­mi­sa­nju sa ener­gi­jom. Ne­ka­da je i sla­bost ma­nji pro­blem od osje­ća­ja da ne­ma­te kon­tro­lu ho­da, po­kre­ta i su­gur­no­sti – ot­kri­va ne­u­ro­log.

Po­ro­di­ca i part­ner dio te­ra­pi­je

Is­ku­stvo ne­u­ro­lo­ga bo­ga­ti­je je ka­da us­po­sta­ve bli­zak od­nos sa pa­ci­jen­tom.
- Kon­takt sa dok­to­rom ko­ji je u ovoj si­tu­a­ci­ji i u iz­vje­snoj ulo­zi psi­ho­te­ra­pe­u­t je ja­ko bi­tan. Vi kao dok­tor mo­ra­te ima­ti em­pa­ti­ju za tog pa­ci­jen­ta i mo­ra­te ga sa­slu­ša­ti. Če­sto raz­go­va­ra­mo i o dru­gim pro­ble­mi­ma, raz­lo­ge za part­ner­sko ne funk­ci­o­ni­sa­nje i funk­ci­o­ni­sa­nje sa te­škim fi­nan­sij­skim pro­ble­mi­ma. Po­red vas kao struč­nog li­ca ve­o­ma je bit­na po­dr­ška po­ro­di­ce, lju­di ko­ji su ve­za­ni i va­žni za pa­ci­jen­ta, part­ne­ra ko­ji su očaj­ni jer ne zna­ju ka­ko da se po­na­ša­ju, šta da ra­de. U ze­mlja­ma za­pad­ne Evro­pe po­sto­je ti­mo­vi ko­ji ra­de i sa pa­ci­jen­tima i sa nje­go­vim part­ne­ri­ma ili po­ro­di­com, i sa­vje­tu­ju ih ka­ko da za­jed­no po­ne­su te­ret bo­le­sti.

Is­hra­na kod Mu­lit­pla skle­ro­ze

Ono što se pre­po­ru­ču­je u is­hra­ni obo­lje­lih od MS-a je iz­bje­ga­va­nje pr­že­nog, ma­snog, di­mlje­nog. Pre­po­ru­ču­je se svje­ža hra­na, vo­će, po­vr­će, bi­je­lo me­so, ob­ra­ni jo­gurt even­tu­al­no mla­di sir.
– Su­šti­na is­hra­ne je da bu­du umje­re­no za­stu­plje­ne na­mir­ni­ce, a ako ne­ka­da pre­kr­še pre­po­ru­ke ni­šta se stra­šno ne­će do­go­di­ti, ne tre­ba­ju da se pla­še i uklju­ču­ju ri­go­ro­zne di­je­te. Sa­vje­tu­je se pre­la­zak na la­ga­ni­ju is­hra­nu. Do­sta ča­je­va, ma­nje ka­fe, pre­sta­nak pu­še­nja. Mo­že pa­ci­jent do­volj­no da uči­ni za se­be i na­rav­no da pri­hva­ta­njem svo­je bo­le­sti na­đe na­čin da kva­li­tet­no ži­vi! Mi smo tu da uvi­jek po­dr­ži­mo pa­ci­jen­ta i to­kom di­jag­no­sti­ko­va­nja, su­sre­ta­nja sa te­ra­pi­jom, ob­ja­šnje­nja i sa­vje­ta – na­gla­si­la je dr Vu­ji­sić.

DAN MUL­TI­PLA SLKLE­RO­ZE NO­SI JA­SNU PO­RU­KU
Po­moć u za­po­šlja­va­nju

Zad­nje sri­je­de ma­ja obi­lje­ža­va se svjet­ski Dan Mul­tip­la skle­ro­ze. Taj dan je us­po­sta­vljen 2010. go­di­ne od svjet­skog udru­že­nja Mul­ti­pla skle­ro­ze i ne­gdje ide­ja je bi­la da se po­dig­ne svi­jest o po­tre­bi za­po­šlja­va­nja tih pa­ci­je­na­ta. Za­što? Za­to što se pa­ci­jen­ti raz­bo­li­je­va­ju iz­me­đu 20. i 40. go­di­ne u je­ku ka­ri­je­re, u uspo­nu, u na­pre­do­va­nju u ško­li, u obra­zo­va­nju, u po­rodi­ci i to pre­ki­da nji­ho­ve pla­no­ve. Ta­ko da se od za­jed­ni­ce oče­ku­je da s jed­ne stra­ne zdrav­stev­ni si­stem obez­bi­je­di tj. ima na po­zi­tiv­noj li­sti lje­ko­ve ko­ji mo­gu da po­mog­nu u li­je­če­nju ove bo­le­sti, a s dru­ge stra­ne da s dru­švo uklju­či u rje­ša­va­nje nji­ho­vih pro­ble­ma u za­po­šlja­va­nju, jer ve­ći­na mo­že da oba­vlja po­slo­ve za ko­je je kva­li­fi­ko­va­na. Ne­ka­da se te­že kre­ću, ne­ka­da ne­ma­ju te­go­ba, ali do­volj­no je da ima­ju di­jag­no­zu i da bu­du pri­mlje­ni na po­sao.

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"