Agencija za sprečavanje korupcije (ASK), kojom rukovodi Sreten Radonjić, proslijedila je Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) prijavu Organizacije „Kod” za preispitivanje mogućeg konflikta interesa bivšeg premijera Mila Đukanovića, koji je bio na čelu Vlade kada je donijeta odluke da se radi Prostorni plan posebne namjene Nacionalnog parka „Prokletije”. Radonjićeva prijava tužilaštvu ukazuje na sumnju da u slučaju „Prokletije” postoje elementi organizovanog kriminala za koje je nadležno SDT, na čelu sa Milivojem Katnićem.
ASK se proglasila nenadležnom za tu prijavu jer je odluka donijeta prije 2016. godine, kada ta institucija nije postojala, pa su, kako je kazao pomoćnik direktora Savo Milašinović, sve proslijedili SDT-u.
Prostorni plan za „Prokletije” radio je konzorcijum firmi na čijem čelu je bio Republički zavod za urbanizam i projektovanje (RZUP), koji je u većinskom vlasništvu Aca Đukanovića, brata lidera DPS-a. Osim RZUP-a, u ugovoru koji je potpisan sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma, kojim je tada rukovodio Branislav Gvozdenović, bile su i firme Centar za arhitekturu i urbanizam i „MonteCEP”. Vrijednost tog posla je bila 319.000 eura, a u izradu plana kao podizvođač kasnije je uključena i firma Kapital invest, čiji je vlasnik Milo Đukanović.
Odgovarajući na pitanje „Dana”, Milašinović je kazao da ASK nije mogla reagovati po podnijetoj prijavi jer su od 2016. dobili mandat za postupanje, pa ne mogu postupati retroaktivno, ali će preispitati nove informacije koje se odnose na zapošljavanje Mila Đukanovića kao savjetnika u „Kapital investu” nakon napuštanja Vlade.
Ovakvo postupanje ASK u slučaju Đukanovića ukazuje na podjele u DPS-u, o kojima se sve češće priča. Javna je tajna da odnosi premijera Duška Markovića i Đukanovića nikada nijesu bili gori, a slučaj Svetozara Marovića pokazao je da DPS unutrašnje sukobe rješava koristeći Specijalno državno tužilaštvo. Marović je pravosnažno osuđen zbog korupcije, a tokom suđenja i nakon njega visoki funkcioneri DPS-a ograđivali su se od svog bivšeg potpredsjednika, koji je važio za drugog čovjeka partije i jednog od njenih glavnih ideologa.
ASK je u javnosti prepoznata kao oruđe u rukama vladajuće partije, ali one struje u njoj koja podržava Markovića, zbog njegovih rodbinskih veza sa Radonjićem. Nevladin sektor je često ukazivao da ASK progoni kritičare vlasti, a po potrebi i funkcionere DPS-a koji iskažu neposlušnost.
Takav je slučaj sa bivšim ministrom evropskih poslova Aleksandrom Andrijom Pejovićem, koji je u javnosti percipiran kao kadar blizak Đukanoviću. Pejović je podnio ostavku nakon što je Agencija u ekspresnom postupku utvrdila da je on u konfliktu interesa jer je u isto vrijeme bio ministar i ambasador.
Kada je u pitanju kadar ili član porodice Duška Markovića, tu se i Zakon o sprečavanju korupciji tumači krajnje kreativno i u njihovu korist. Tako je ASK utvrdila da premijerov sin Predrag Marković nije prekršio zakon iako godinu od prestanka funkcije nije podnio izvještaj o imovini i prihodima, a imao je tu obavezu. Zakon u članu 23 propisuje da je javni funkcioner kome je prestala funkcija dužan da jednom godišnje u naredne dvije godine po prestanku funkcije podnese izvještaj Agenciji, sa stanjem na dan podnošenja izvještaja. Suprotno tome, iz Agencije su ustvrdili da mlađi Marković, čiji je tast direktor ASK-a Sreten Radonjić, izvještaj ne treba da podnosi godišnje, kako to nalaže zakon, već nakon dvije godine.
Ostaje da vidimo da li će se na taj način tumačiti zakon i za Đukanovićevog sina Blaža. Organizacija „Kod” je predala ASK-u zahtjev da ispita da li je bilo kršenja zakona i konflikta interesa kada je 6. oktobra 2016. tadašnji premijer Milo Đukanović predsjedavao sjednicom Vlade koja je odobrila koncesiju za malu hidroelektranu firmi BB Hidro njegovog sina Blaža Đukanovića.
Upitan kada će ASK postupiti po prijavi protiv Đukanovića, Savo Milašinović je kazao da je prijava već stavljena u postupak.
– Kroz postupak će se utvrdili da li je bilo sukoba ili ne i na bazi toga ćemo donijeti odluku. Ne bih da prejudiciram dok se ne sprovede amdinistrativni postupak – rekao je Milašinović.M.S.
Račune krije 30 odsto funkcionera
Pomoćnik direktora Agencije Savo Milašinović saopštio je juče da je 71 odsto javnih funkcionera dalo saglasnost za pristup svojim bankovnim računima, što je za jedan odsto više nego lani.
Načelnik odsjeka za provjeru prihoda i imovine Stefan Radunović je kazao da je od januara do 2. marta Agenciji dostavljeno 1.060 izvještaja o prihodima i imovini za prošlu godinu, koje su javni funkcioneri dužni da podnesu najkasnije do 31. marta. Od tog broja su obrađena i objavljena na internet stranici Agencije 772 izvještaja, dok je 228 u fazi obrade.
Agencija je u toku 2017. sprovela i okončala 159 predmeta, i to 59 zbog nedostavljanja izvještaja o imovini, 42 zbog nedostavljanja tačnih i potpunih podataka i 25 u vezi sa provjerom osnova sticanja prihoda i imovine u vrijednosti više od pet hiljada eura.
– Kad su u pitanju prekršajni postupci, Agencija je u 2017. nadležnim sudovima podnijela ukupno 312 zahtjeva za pokretanje prekršajnih postupaka zbog nedostavljanja izvještaja. Okončano je 216 postupaka, a izrečene su novčane sankcije u iznosu od 42.090 eura – saopštio je Radunović.