Promjene u tužilaštvu su potrebne, i o tome postoji saglasnost, ali treba postići politički i društveni dogovor o najboljim modalitetima, kazao je potpredsjednik Vlade
Dritan Abazović tokom debate o nacrtu izmjena zakona o Državnom tužilaštvu. On je rekao i da je to samo jedan u nizu zakona koji treba da unaprijede stanje, te da je cilj da se, u konačnom, dobije funkcionalan i efikasan tekst zakona, koji bi mogao da bude mehanizam deblokade za trenutnu situaciju. Ponovio je da će biti uvažene sugestije Venecijanske komisije, kao i da je u procesu važna što veća inkluzija javnosti, navodeći da je i kabinet predsjednika države iskazao zainteresovanost za proces.
Profesor
Đorđije Blažić je naglasio da je ključni problem svih zakona, pa i ovog, nadzor, kao i da je potrebna reforma svih državnih institucija, a ne samo tužilaštva.
– Mi imamo dva zakona koji regulišu isti organ – SDT. Mi nemamo riješene elementarne statusne stvari. Ja ne znam koji status ima Tužilački savjet – je li to savjetodavni organ, nadzorni organ ili organ upravljanja? Zato i imamo Tužilački savjet u bestežinskom stanju. Problem je i struktura Tužilačkog savjeta. Jesu li tužioci javni funkcioneri? Mi ovdje imamo ustavni konflikt jer su tužioci nosioci više javnih funkcija. Imamo tužilaštvo koje samo sebe kontroliše. Ovo što vi danas radite je nužna mjera da se gasi požar, ali ne rješavate problem u tužilaštvu. Nek vam je Bog u pomoći, gospodo– poručio je Blažić.
Abazović je kazao da se slaže da je problem mnogo dublji, ali se od nečega mora krenuti.
âPredsjednik Udruženja pravnika
Branislav Radulović istakao je da VDT nije četvrta grana vlasti i da neće stati iza kolega iz tužilaštva koji žele da se izdignu do četvrte grane vlasti.
– Potrebno je obezbijediti većinu da se izabere VDT u punom kapacitetu. Institut v.d. stanja je postao opšte stanje u državi. Član 6 je suština svih izmjena – naveo je Radulović.
Smatra i da treba jasnije definisati šta je ugledni pravnik i odredbe o konfliktu interesa. Abazović je istakao da je saglasan da dijalog oko izbora VDT-a treba da počne što prije.
Predsjednik Upravnog odbora CEMI-ja
Zlatko Vujović smatra da je ključni problem zakona što parlamentarna većina želi da kontroliše VDT, te da prioritet treba da budu pregovori vlasti i opozicije.
– Ako ostane rješenje oko izbora vršioca dužnosti VDT-a, opet će biti negativno mišljenje VK. Kada govorimo o strukturi Tužilačkog savjeta, za mene reizbor ne bi bio problem ako bi bio praćen suštinskim promjenama. VK ne bi imala ništa protiv toga – naveo je Vujović.
Abazović mu je odgovorio da moramo da isporučimo rezultate i da se država davi u procedurama.
Direktorica MANS-a
Vanja Ćalović Marković kazala je da je apsolutno nesporno da vrh tužilaštva mora da ide, ali da je mnogo važnije da cijeli postupak bude legitiman nego da to bude brzo.
Profesor
Nebojša Vučinić ocijenio je da je ovo veoma složeno pravno, ustavnopravno i političko pitanje, koje se ne može „rješavati preko koljena“. Istakao je i da je nacrt dobar, ali da služi za gašenje požara.
– Radi se o iznuđenim, urgentnim mjerama – rekao je Vučinić.
Predstavnik Građanske akcije
Božidar Vujičić predložio je da Tužilački savjet ima 11 članova, a ne deset, odnosno sedam tužilaca, dva poslanika i dva pravnika.
Nemanja Bubanja iz NVO „Jedni i drugi“ smatra da zakon ne može biti iznad Ustava.
S.R.
Vlast i opozicija saglasni da su promjene u tužilaštvu neophodneLider Prave Crne Gore
Marko Milačić kazao je da je nacrt radila parlamentarna većina i da nema govora da je nešto bilo iza zatvorenih vrata.
– Imamo puni legitimitet u ovom procesu – naglasio je Milačić.
Potpredsjednik SDP-a
Bojan Zeković naveo je da neophodne promjene u tužilaštvu ne mogu biti izgovor za normativno nazadovanje i obračun sa VK. Kazao je i da je SDP voljan da bude dio većine za izbor vrhovnog državnog tužioca.
Član Predsjedništva Bošnjačke stranke
Mersudin Gredić ocijenio je da predloženim izmjenama i dopunama aktuelna vladajuća većina želi ostvariti politički uticaj na tužilaštvo, što je za BS neprihvatljivo.
Poslanik DPS-a
Marta Šćepanović kazala je da je svima u Crnoj Gori jasno da je namjera da se politizuje tužilaštvo.
– Ključ rješenja problema je u dijalogu, a ovakvim načinom rada se taj dijalog izbjegava i pribjegava se opasnim normativnim rješenjima koja bi značila nazadovanje – navela je Šćepanović.
)){kind=small}
