Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović otputovao je juče u Brisel kako bi sa visokom predstavnicom za vanjsku i bezbjednosnu politiku Evropske unije Federikom Mogerini razgovarao o aktuelnim procesima na Zapadnom Balkanu. Radnom doručku koji je za lidere zemalja regiona priredila Mogerini, osim Đukanovića, prisustvovali su i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, predsjednik Kosova Hašim Tači, premijer Makedonije Zoran Zaev i predsjednik Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić, kao i komesar za proširenje Johanes Han.
Uoči početka radnog doručka, crnogorski predsjednik Milo Đukanović i njegov srpski kolega Aleksandar Vučić su se srdačno pozdravili. To je zvanično prvi susret Đukanovića i Vučića nakon višemjesečnih napetosti u odnosima dviju država, a djelovalo je da je u pitanju vrlo srdačan susret, bez disonantnih tonova.
Vučić, koji je juče slavio slavu Sveti Nikola, donio je posne pite da posluži prisutne. On je prethodno povodom krsne slave zapalio svijeću u srpskoj crkvi u Briselu.
Do napetosti u odnosima dviju zemalja je došlo nakon što je Branka Milić, okrivljena u slučaju poznatom kao „državni udar”, utočište našla u ambasadi Srbije u Podgorici.
Do tenzija je došlo, između ostalog, i nakon što je službena Podgorica navela da su nastupom guslara prilikom otvaranja Kulturnog centra Srbije „Ivo Andrić” u Pekingu, koji je bio obučen u crnogorsku narodnu nošnju, kao u krajnje eksplicitnom identitetskom obilježju, organizatori ovog nastupa posegnuli u konkretno kulturno nasljeđe Crne Gore, predstavljajući ga kao svoje. Rekli su da je činjenica da je pjevanje uz gusle dio kulturnog nasljeđa više balkanskih naroda, pa to obavezuje, u najmanju ruku, na obazriviju prezentaciju ovog nematerijalnog dostignuća, od one prezentacije koju smo mogli vidjeti prilikom otvaranja Kulturnog centra Srbije u Pekingu.
Iz Srbije su odgovrili da nijesu uzeli ništa tuđe, te da su gusle dio srpskog kulturnog nasljeđa, i da tu ne vide baš ništa sporno.
Sve je počelo zabranom ulaska u Crnu Goru četvorici srpskih intelektulaca, uključujući Matiju Bećkovića. Tu odluku, kao i odluku Crne Gore da glasa za prijem Kosova u Interpol, Vučić je oštro osudio. U isto vrijeme, Srbija ima svoj spisak crnogorskih državljana koji ne mogu da uđu u tu zemlju, ali to obrazlaže tvrdnjama da se radi o licima iz mafijaškog miljea.
Vučić je u posljednja tri mjeseca dva puta najavio da će pozvati Đukanovića da razjasne stvari - prvi put nakon kritika da se iz Srbije vodi negativna medijska kampanja protiv Crne Gore i, drugi put, nakon zabrane ulaska u Crnu Goru za četiri ličnosti iz javnog života Srbije. Jesu li o tome nešto juče pričali zasad nije poznato.
Kako je saopšteno nakon susreta regionalnih lidera juče u sjedištu EU, fokus sastanka bio je na tome šta je sve urađeno na planu dostizanja evropske perspektive zemalja zapadnog Balkana u 2018. godini i šta su nužni korektivi u politici i u regionu i u Evropi da bi ostvarile zajednički cilj, a to je ulazak u EU i nastavak politike ujedinjenja Evrope.
– Administrativno i proceduralno gledano, Crna Gora ide dobrim tempom, a ono što je veoma važno je da kvalitetno otvara pregovaračka poglavlja, kvalitetno pregovara i stvara uslove da u trenutku pristupanja EU zaista bude organski i savremeni dio evropske integracije. Ono što je bio preči dio današnjeg sastanka jeste sagledavanje perspektive i mogućeg tempa dostizanja evropske perspektive ukupnog regiona zapadnog Balkana. Tu smo posebno u fokusu imali ta preostala otvorena tri pitanja: pitanje Makedonije, beogradsko-prištinskog dijaloga i pitanja funkcionalnosti Bosne. Od strane svih učesnika potencirano je da su ta pitanja u interesu svih država, a ne samo onih o kojima je riječ, jer dok god imamo makar jedan otvoren problem to ugrožava perspektivu ili makar dinamiku dostizanja evropske perspektive svih. Na sastanku smo svi potvrdili da smo spremni da damo puni doprinos, prije svega svojim reformskim naporima i posvećenosti dostizanja evropskih standarda, a onda i da pružimo podršku onima koji su neposredno uključeni u rješavanje ova tri problema da bismo što prije stvorili uslove za uspostavljanje pouzdanije stabilnosti u regionu i za brže dostizanje evropske perspektive svih država zapadnog Balkana – naveo je Đukanović.
S.R.

---

Poziva na stabilnost
Kako je naveo Đukanović nakon susreta u Briselu, sve države zapadnog Balkana povezuje zajednički interes da obezbijede viši kvalitet života za svoje građane.
– To možemo samo ako prethodno učvrstimo stabilnost jer je to ključni deficit, i istorijski i aktuelni, svih država zapadnog Balkana i zato je veoma važno da se svi suzdržavamo od onih poteza koji mogu dovoditi u pitanje tu najvažniju tekovinu. Čini mi se da o tome postoji potpuna svijest i zato ovaj sastanak u Briselu smatram sadržajnim i vjerujem da će imati svoje efekte – kazao je Đukanović.