Vladajuća većina u Skupštini Crne Gore odbila je inicijativu SDP-a da budu usvojeni zakon o Skupštini i zakon o Vladi, imajući u vidu da je odmah nakon izbora Mila Đukanovića ekspresno usvojen zakon o predsjedniku države.
Kako smatraju u opoziciji, to je jasan dokaz da je zakon o predsjedniku Crne Gore skrojen po mjeri čelnika DPS-a Mila Đukanovića i da isključivo služi njegovom interesu.
Portparol SDP-a Mirko Stanić kazao je da je Socijaldemokratska partija predložila zaključke na zakon o predsjedniku upravo da bi sistemski djelovala po ovom pitanju, jer je očigledno da je potreba za ovim zakonom u DPS-u nastala poslije poslednjih predsjedničkih izbora.
– Za nas u SDP-u je cilj izgradnja institucija i sistema u ovoj zemlji, ne prema bilo čijem liku i djelu, nego prema potrebi države. Zbog toga smo smatrali da je potrebno donijeti i posebne zakone o Vladi i Skupštni Crne Gore, uzimajući u obzir crnogorski politički sistem – rekao je Stanić.
On je naveo da sada sa žaljenjem može da konstantuje da nije bilo volje u vladajućoj koaliciji da prihvatanjem ovog zaključka pokažu da im je interes države bitan i da sistemski žele da uređuju Crnu Goru.
– Ovim zaključkom i sledujućim zakonima konačno bi se utvrdila uloga Skupštine u političkom sistemu Crne Gore i dovela u sistemski red organizacija Vlade kao izvršne vlasti – kazao je Stanić.
SDP je u zaključku koji je DPS odbio predložio da Skupština Crne Gore zadužuje Vladu Crne Gore da do kraja 2018. godine utvrdi i Skupštini predloži zakon o Skupštini Crne Gore i zakon o Vladi Crne Gore. U obrazloženju se navodi da Crna Gora još nema zakone kojim bi uredila rad Skupštine Crne Gore i Vlade Crne Gore.
– Smatramo da je neprimjereno da rad Skupštine i Vlade bude uređen podzakonskim aktima (poslovnicima i uredbama), kao što je sada slučaj, i predlažemo da Vlada utvrdi i Skupštini predloži zakone kojima bi uredili ovu oblast – ne samo proceduru rada, već i preciznije definisanje nadležnosti datih Ustavom i odnosa sa drugim institucijama – naveli su u zajedničkoj inicijativi poslanici SDP-a Ranko Krivokapić, Draginja Vuksanović, Raško Konjević i Džavid Šabović.
Oni su podsjetili da je Crna Gora parlamentarna demokratija i da je Ustavom ustanovila parlamentarni sistem podjele vlasti, gdje je Skupština nosilac zakonodavne vlasti, a Vlada izvršne.
– I upravo zato je prioritet zakonsko regulisanje ove dvije grane vlasti kroz usvajanje zakona o Skupštini i Vladi, posebno ukoliko se već pristupilo donošenju zakona o predsjedniku, koji u našem sistemu ima mnogo slabija izvršna ovlašćenja u odnosu na Vladu. Na taj način bismo na cjelovit, konzistentan i sistemski način uredili ovu oblast, čime bi se izbjegla tumačenja da se zakon o predsjedniku usvaja zbog razloga koji nijesu sistemske već neke druge prirode – istakli su poslanici SDP-a.
Kako su naglasili Krivokapić, Vuksanovićeva, Konjević i Šabović, jedno od bitnih pitanja u vezi sa uređenjem rada parlamenta jesu i finansijska autonomija, kao i prava i obaveze poslanika i zaposlenih u stručnim službama.
M.V.
Propisi važe za druge organe
Kako su naveli Krivokapić, Vuksanovićeva, Konjević i Šabović, Skupština nije radno mjesto poslanika, već prije svega treba da bude dom demokratije i vlasništvo građana.
– U kojoj mjeri ispunjava taj zadatak utoliko je više Skupština. U konačnom, ako je rad drugih organa (izvršne i sudske vlasti) propisan zakonom, utoliko više proceduru rada Skupštine i Vlade takođe treba urediti zakonom – zaključili su poslanici SDP-a.
)){kind=small}
