Kandidat za odbornika Građanskog pokreta URA na Cetinju Vojo Gazivoda kazao je da se Prestonica mora i može finansirati iz sopstvenih sredstava. On je rekao da mnogi radnici koji odlaze u penziju ne mogu da regulišu svoje pravo i nalaze se u ogromnim problemima.
– Dok sam od 2002. do 2005. godine, kada je Prestonicom upravljao LSCG na čelu sa Mirom Vickovićem, vodio finansije Cetinja, dočekali su nas veliki dugovi, česte blokade žiro računa zbog starih dugova i svakodnevna opstrukcija centralne vlasti. Domaćinskim poslovanjem, drastičnim smanjenjem nepotrebnih troškova i odgovornim radom smo uspjeli da u velikoj mjeri popravimo finansijsku situaciju u Prestonici. Na kraju našeg mandata, dug Prestonice je bio oko 600.000 eura. Danas je taj dug preko 23 miliona eura. Nastao je nedomaćinskim trošenjem, to jest prosipanjem novca Cetinjana. Pogledajmo Njegoševu ulicu punu rupa i dvorski trg i sjetimo se ogromnih iznosa novca potrošenog na putovanja i reprezentacije – kazao je Gazivoda.
On je naglasio da su vlastodržci iz DPS-a živjeli luksuzno, a to su sve plaćali Cetinjani.
– Godinama nijesu uplaćivali poreze i doprinose na zarade zaposlenih, tako da dug po tom osnovu iznosi nevjerovatnih preko pet miliona eura. Zbog toga mnogi radnici koji odlaze u penziju ne mogu da regulišu svoje pravo i nalaze se u ogromnim problemima. Ako im damo da nastave da upravljaju Cetinjem, dug za četiri godine neće biti 23 miliona nego 50 miliona. Onaj ko navikne da živi luksuzno na tuđi račun neće se nikada od toga odvići. Kada neko u familiji kupuje luksuzna kola, nemilice troši zajedničke pare na sebe i sve to podižući kredite, porodica mu oduzme novčanik dok su još na vrijeme. Ako to ne urade, život će im proteći vraćajući dugove – kazao je Gazivoda.
On je rekao da Građanski pokret URA planira da svojim ponašanjem služi za primjer brinući o svakom euru.
– Cetinje se mora i može finansirati iz sopstvenih sredstava i zbog toga ćemo se boriti za decentralizaciju u finansijskom i svakom drugom smislu. Našem gradu, po osnovu povećanja pripadajućeg dijela poreza na dohodak građana za koje ćemo se zalagati, pripalo bi dosta više novca. Sprovođenjem legalizacije objekata, po modelu saradnje sa bankama, u budžet bi se slila velika sredstva kojima bi finansirali i izgradnju i poboljšanje komunalne infrastrukture. Namjera nam je da redefinišemo ili ukinemo parafiskalne namete privredi i građanima, smanjimo porez na poslovne prostore u kojima se obavlja privredna djelatnost, redefinišemo plaćanje turističkog doprinosa na način da obavezu njihovog plaćanja imaju samo oni privrednici koji su direktno povezani sa turizmom – kazao je Gazivoda.
M.V.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
