Koncept primarne selekcije otpada u domaćinstvu na „suvu” i „mokru” frakciju uz postavljanje kontejnera sa jasnim oznakama za šta koji služe trebalo je, kroz razvoj reciklaže, da da značajan doprinos zaštiti životne sredine. Brojni kvartovi su dobili polupodzemne kontejnere, a u naseljima gdje oni nijesu mogli biti montirani Čistoća je stavila obilježene metalne kontejnere. Na naljepnicama jasno piše koji za šta služe, čak su i boje drugačije, ali građani ili ne čitaju ili ih ne zanima tek primarne selekcije nema.
– Na lokacijama gdje, zbog nedostatka prostora ili prisustva podzemnih instalacija, nije bilo moguće ugraditi polupodzemne kontejnere, u Ia i I gradskoj zoni postavljeno je 168 metalnih kontejnera sa zelenim plastičnim poklopcem i nožnom pedalom za odlaganje „mokre” frakcije otpada i 117 plastičnih plavih kontejnera sa nožnom pedalom za odlaganje „suvu” frakcije otpada. Nakon što je izvršena isporuka još 150 kontejnera za „suvu” i 286 kontejnera za „mokru” frakciju, nastavljeno je postavljanje u prvoj gradskoj zoni, tako što se metalni kontejneri povlače, a umjesto njih postavljaju namjenske posude– kazao je
Andrija Čađenović, direktor Čistoće.
U Čistoći se ponašaju kao da je sadržaj kontejnra odvojen pa ih ne prazni isto vozilo.
– Specijalno vozilo prvo prazni sve posuda namijenjene za „suvu” frakciju otpada, a zatim se prazne i kontejneri sa „mokru” frakciju – kazao je Čađenović.
On ističe da je sve ovo u određenoj mjeri prihvaćeno od strane građana, ali još ne mogu biti u potpunosti zadovoljni.
– Otpad se i dalje odlaže nenamjenski. Ostavlja se pored posuda ili na poklopcima, što je dokaz da će biti potrebno još neko vrijeme kako bi pojedinci promijenili loše navike. Ove pojave nije pošteđen nijedan dio grada, u manjoj ili većoj mjeri, a istovremeno je i razlog zbog kojeg smo u skoro svakodnevnoj komunikaciji sa inspekcijskim službama, kako bi zajedničkim obilascima terena evidentirali nepravilnosti i upozorili ili sankcionisali počinioce – kaže Čađenović.
Građani podržavaju ovaj koncept, ali po stanju na terenu reklo bi se da ga svi ne poštuju. Jedna od onih koja u domaćinstvu razvaja otpad je
Ivana Velimirović. Ona podržava razdvajanje otpada i navodi da i sama to čini u domaćinstvu. Velimirović smatra da rijetki imaju naviku odvajanja otpada.
– Postalo je neophodno odvajanje „suve” i „mokre” frakcije, ali mislim da ljudi, kao i na mnoge druge stvari ne obraćaju pažnju. Na svakom koraku se vidi koliko smo disciplinovani uopšte. Kada odlažem otpad vodim računa da odvajam ove dvije vrste, da tečnost ne bacam u posude sa „suvom” frakcijom. Svako u svom domaćinstvu može toliko da učini – kaže Velimirović.
Danka Lainović ističe da za odvajanje otpada ne treba puno vremena, već samo dobra volja.
– Plastiku, papir i karton odvajam u svom domaćinstvu. To ne oduzima puno vremena, ako čovjek ima volju i ako je raspoložen da odvoji otpad. Mislim da dosta naroda ovo pravilo ne poštuje, da ih ne interesuje, a možda su neki i neupućeni. Dosta se o tome pisalo u novinama, tako da mislim da su sugrađani dobro obaviješteni o ovakvom načinu odlaganja otpada. Zaposleni u Čistoći se trude da čiste koliko mogu, ali neshvatljivo je da narod baca otpad na sve strane – ističe Lainović.
A.D. - D.Lj.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
