Predsjednik Opštine Tuzi Nik Đeljošaj tražio je od premijera Duška Markovića da se obezbijedi poseban paket mjera za pomoć tuškim poljoprivrednicima i privrednicima. U dopisu koji je poslao premijeru navodi da su imali rigorozne mjere zbog epidemije, te da je neophodno gubitke ublažiti.
– Karantin u opštini Tuzi ima ogroman uticaj kako na poljoprivredu tako i na cjelokupnu privredu. Nijedna firma u opštini Tuzi naročito lokalnog karaktera nije funkcionisala tako da smo svjesni da će itekako imati loš uticaj na sve lokalne firme, naročito imajući u vidu da dosta firmi spada u mala preduzeća koja u ovakvoj situaciji budu na ivici opstanka. Predlažemo da za opštinu Tuzi dodatno zbog rigoroznih mjera, zajedničkim snagama osmislimo najbolji mogući model da se koliko toliko ublaže posledice totalne blokade privrede naše opštine. Bez obzira na svu dobru volju koju je pokazalo Nacionalno koordinaciono tijelo za suzbijanje zarazni bolesti poljoprivrednici su trpjeli mnogo. Većina proizvođača je pretrpjela veliki gubitak. S toga predlažemo da se opštini Tuzi, kako za privredu tako i za poljoprivredu, osmisli poseban paket mjera podrške. Opština Tuzi bi vam bila na raspolaganju sa svim svojim kapacitetima – piše u dopisu.
Đeljošaj u izjavi za „Dan“ kaže da su formirane dvije radne grupe za poljoprivredu i privredu koje obilaze građane.
– Oni sada rade analize i na osnovu toga pravićemo pakete mjera kojima im možemo pomoći. Od premijera sam tražio da se stavi poseban naglasankna privredu i poljoprivredu u Tuzima. Poljoprivrednici idu na pijace i prodaju, a sada mogu da rade do 20 časova. Jedan od većih problema je što imamo ljude koji rade u Podgorici i ne mogu na posao, a poslodavaci im prave probleme. Moramo nekako da riješimo da ti ljudi mogu ići na posao – kaže Đeljošaj.
Da je ekonomsko stanje teško potvrđuju vlasnici preduzeđa. Vlasnik restorana Niagara Nikola Ujkić kaže da imaju ogromne gubitke, te da ova situacija ubija turizam.
– U ovom periodu prošle godine bio mi je promet najveći. Koliko sam samo poreza plaćao državi, po tome se može vidjeti koliko smo na gubitku. Sada ni centa. Očekujemo neki vid pomoći jer su ugostiteljski objekti prvi zatvoreni, a zadnje će ih otvoriti. I dalje dajem plate. Ako se ovako nastavi moram davati otkaze iako mi sve radi familija. Drugačije ne mogu. Ugostitelji najveći gubitak trpe, a ne očekujemo da će nas otvarati do 1. juna – kaže Ujkić.
Kenan Pepić, vlasnik radnje za mobilne telefone „Pejsel“, kao pomoć privrednicima predlaže što prije ublažavanje mjera.
– Jedino nam mogu pomoći tako što će ublažiti mjere i dozvoliti da što prije počnemo da radimo. Takođe, pomoć bi nam bila i da nam isplate sve troškove koje smo imali za vrijeme karantina, a bilo ih je dosta. Sve smo plaćali i davali radnicima redovno plate da ne bi bilo otkaza. Ja imam dva radnika i ne mogu ih ostaviti na cjedilu zbog ove situacije, prosto nijesu oni krivi – kaže Pepić.
Vlasnik objekta brze hrane „Mata Hari“ Mirza Suković kaže da da su se nadali da će raditi ketering, ali ne rade ni to.
– Mi smo, kao i svi ostali odmah zatvorili. Nadali smo se da ćemo raditi ketering, ali ni to ne radimo jer nam je sve bilo zatvoreno. Objekti koje su otvorili rade do 14 sati. Veliki je ovo gubitak. Nijesam htio da otpuštam nijednog radnika, jer svi žive od te plate. Imaju porodice i po troje, četvoro djece. Ništa nam ne ide na ruku. Za 15 dana rada prošlog mjeseca dobio sam račun za struju od 360 eura. To je previše. Pored toga što ne radimo još ovolike dažbine. Kad bi nas makar tih troškova oslobodili to bi bio neki vid pomoći. Pomoć bi nam još bila i to da što prije otvorimo objekte da nešto zaradimo. Najteže mi je zbog dobavljača kojima dugujem. Oni zaista ne prave problem niti pare traže jer razumiju, ali nijesam na to navikao. Nude nam kredite ali uz garanciju. Meni se ne isplati da zbog 3.000 eura stavim hipoteku na kuću, a da je neko procijeni treba mi još 1.000 eura. Za mikro preduzeća to se ne isplati – kazao je Suković. A.D.

---

Prodavali bi, ali nema ko da kupuje
Vlasnik kafića Mars i objekta zdrave hrane Teist Pero Siništaj kaže da sada troše ušteđevinu. On ističe da bi imao pravo da radi objekat zdrave hrane, ali da nema ko da je kupuje.

– Ovo je porodični biznis i imam pet radnika, tako da neće biti otpuštanja. Davaću plate koliko mogu, a valjda će se neko sjetiti nešto da nam pomogne. Nama su gubici 100 posto, ustvari i više jer trošimo ono što smo ranije zaradili. Tri porodice žive od ove dvije radnje. Mi drugih primanja nemamo, ako se nastavi ovo moramo se zaduživati da bi živjeli– navodi Siništaj.


Siništaj: Moramo se zaduživati
Vlasnik kafića Mars i objekta zdrave hrane Teist Pero Siništaj kaže da sada troše zaradu. On ističe da bi imao pravo da radi objekat zdrave hrane, ali da nema ko da je kupuje.

– Ovo je porodični biznis i imam pet radnika, tako da neće biti otpuštanja. Davaću plate koliko mogu, a valjda će se neko sjetiti nešto da nam pomogne. Nama su gubici 100 posto, ustvari i više jer trošimo ono što smo ranije zaradili. Tri porodice žive od ove dvije radnje. Mi drugih primanja nemamo, ako se nastavi ovo moramo se zaduživati da bi sve isplaćivali – navodi Siništaj.