Pravovremeno i pažljivo planiranje investicija u infrastrukturu, uz podršku međunarodnih partnera i EU posredstvom instrumenta kao što je Zapadnobalkanski investicijski okvir, jedan je od osnovnih preduslova za razvoj ekonomije Crne Gore i regiona, saopšteno je na konferenciji „Zapadnobalkanski investicijski okvir – iskustva i mogućnosti”. Konferenciju su organizovali Ministarstvo evropskih poslova i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), uz finansijsku podršku EU.
Otvarajući konferenciju, ministar evropskih poslova Aleksandar Andrija Pejović naglasio je da je podrška EU pripremi i sprovođenju projekata posredstvom investicijskog okvira važna za razvoj infrastrukture u oblastima saobraćaja, energetike, zaštite životne sredine, društvene djelatnosti i za razvoj privatnog sektora.
– To doprinosi ispunjavanju važnih evropskih standarda u ovim oblastima. Korišćenje sredstava i pretpristupni proces nijesu samo puko listanje dokumenata i strategija, nego i životna oblast koja građanima donosi konkretne koristi – naveo je Pejović.
On je istakao da je u okviru 18 poziva za podršku pripremi projektne dokumentacije Crnoj Gori odobreno 35 nacionalnih projekta ukupne vrijednosti od oko 40 miliona eura. Naglasio je da je Crna Gora povukla 15 odsto sredstava od 550 miliona eura koje je EU odobrila državama regiona u okviru Berlinskog procesa, što je posebno važno imajući u vidu da je njen udio u stanovništvu zapadnog Balkana od 3,5 odsto.
– To govori da naša administracija ima kapacitet da pripremi dobre projektne dokumentacije – kazao je Pejović.
On je dodao da je EU, takođe u kontekstu Berlinskog procesa, odobrila 54 miliona eura za sufinansiranje tri infrastrukturna projekta ukupne vrijednosti 218 miliona eura.
– Crna Gora planira da i u narednom periodu jednako posvećeno prijavljuje nove projekte kroz Zapadnobalkanski investicijski okvir i mehanizma Berlinskog procesa – rekao je Pejović.
Ministarka ekonomije Dragica Sekulić kazala je da je od 35 projekata tehničke pomoći šest iz oblasti energetike.
Ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković kazao je da sektor saobraćaja u Crnoj Gori prednjači u broju projekata koji su finansirani kroz ovaj okvir i da je podržano 13 projekata vrijednosti 20 miliona eura.
– Ovakav vid podrške koji EU pruža od neprocjenjivog je značaja za razvoj zemalja regiona i kvalitetniji život stanovništva. Omogućava i jačanje kapaciteta u Crnoj Gori i upoznavanje s procedurama EU, što za posledicu ima bolju povezanost kao direktan cilj Berlinskog procesa – naveo je Nurković.
Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović smatra da projektna orijentacija čini ovaj novi vid saradnje EU i država zapadnog Balkana jedinstvenim izvorom novih investicija koje će imati značajan uticaj ne samo na državu korisnicu, u ovom slučaju Crnu Goru, već će kroz određene projekte direktno povezati kako zemlje regiona, tako i region s ostatkom Evrope.
Stalna predstavnica UNDP-a Fiona Mekluni istakla je važnost diskusije o postignutim rezultatima putem Zapadnobalkanskog investicijskog okvira, jer će to poboljšati buduće korišćenje okvira i konkretne finansijske i tehničke pomoći.
Šef Sektora za saradnju u Delegaciji EU u Crnoj Gori Herman Špic podsjetio je da je Crna Gora dobila 20 miliona eura u smislu tehničke pomoći za dva velika infrastrukturna projekta – izgradnju postrojenja za otpadne vode i rekonstrukciju željeznice, ali i ukazao da su neke šanse izgubljene, kao sredstva za Bijelo Polje i Ulcinj, čiji zahtjevi nijesu stigli u odgovarajućem roku.
Učesnici konferencije su u okviru dva panela razmotrili rezultate projekata Zapadnobalkanskog investicijskog okvira i predstavili mogućnosti za korišćenje ovog instrumenta.
M.V.