Minutom ćutanja, Ljubotinjskim kolom i polaganjem vijenaca na spomenik poginulim Ljubotinjanima, Građanima i Dobrljanima u boju u Zagoriču prije 141 godinu, juče se ispred crkve Svetog Đorđa okupio veliki broj sugrađana kako bi odali počast i poklonili se sjenama 48 junaka koji su živote dali za slobodu. Gradonačelnik Cetinja Aleksandar Bogdanović kazao je da je boj u Zagoriču samo jedan u nizu kojima su Crnogorci u razdoblju od 1876. do 1878. godine oslobodili znatan dio okupirane teritorije i pokazali koliko je veliko i hrabro bilo srce u junaka.
- U predvorju Veljeg rata, u još jedan boj kojim će ujedno početi oslobođenje Podgorice, tada su kao i uvijek krenuli Crnogorci sa Cetinja i okoline. Njih 48, Ljubotinjana Građanja i Dobrljana, svoje su živote dali u toj bici. Pali su za čast i slobodu Crne Gore. Oni nisu dočekali oslobođenje velikog dijela crnogorske teritorije niti formalnu nezavisnost Crne Gore u većim granicama ali jesu vječnu slavu koja nas spaja i danas ovdje. Pokazujući zahvalnost njihovom djelu izražavamo ponos i divljenje jer bez teških bojeva i Veljeg rata pitanje je da li bi bilo i Crne Gore kakvu danas imamo- poručio je Bogdanović.
Predstavnik MZ Ljubotinjske- Građanske Branko Vučković podsjetio je na istorijski tok jedne od najslavnijih i najkrvavijih bitki Veljeg rata na Fundini, u Zagoriču i Doljanima koja se odigrala 28. juna 1876. godine. Desilo se to, kako je naveo odmah nakon što su Crna Gora i Srbija sporazumno objavile rat Turskoj, 18. juna 1976. godine.
- Padali su barjaktari pod barjakom Ljubotinjskog bataljona, ali se barjak gordo lepršao jer su ga preuzimali živi od mrtvih i jurišali naprijed. Pod barjakom Ljubotinjskog bataljona poginula su četiri, a ranjena dva barjaktara. Turci su izgubili bitku na sva tri fronta i u panici se dali u bjekstvo. Imali su ogromne gubitke u ljudstvu i oružju. Crnogorci su imali 600 mrtvih, među njima sedam oficira i pet barjaktara. Junački jurišajući na Turke, za odbranu slobode i časti, poginula su 43 Ljubotinjana, trojica Građana i dvojica Dobrljana. Ljubotinj je bio zavijen u crno. Ljubotinjske rane su se čule daleko, govorio je kralj Nikola koji je ljubotinjskim junacima posvetio „Ljubotinjsko kolo” - kazao je Vučković i kolo se zaigralo.
Potpredsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Slobodan Simović je između ostalog kazao će ove žrtve ostati u pamćenju za sva vremena kao veličanstveni i trajni primjer žrtvovanja za slobodu.
Poštovanje stradalnicima u boju u Zagoriču, ukazao je slanjem pisma i predsjednik Crne Gore Filip Vujanović. S.R.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadr¹kom.
Zabranjen je govor mr¾nje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadr¾aj neæe biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar na¹em
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom èlanku kr¹i Kodeks novinara, prijavite na¹em
Ombudsmanu.