Da bi poljoprivrednici dobili podršku kroz agrobudžet, dostavljaju zahtjeve i propisanu dokumentaciju za projekte ne veće od 10.000 eura, a podrška se obračunava 50 odsto od vrijednosti investicije što je dakle 5.000 eura maksimum po jednom zahtjevu, kazala je Marija Krstić, načelnik Direkcije za biljnu proizvodnju na jučerašnjoj prezentaciji agrobudžeta u Gradskoj opštini Tuzi. Ona je pojasnila i da se za projekte veće od 10.000 eura aplicira za Ipard lajk projekat koji nema gornju granicu.
- Kada je u pitanju biljna proizvodnja novina je da smo za višegodišnje zasade ove godine uveli sistem zaštite od ptica, a isključili smo sistem protivgradne zaštite. Zapravo, proizvođači mogu dobiti podršku i za protivgradnu zaštitu ali ne iz sredstava agrobudžeta već Ipard lajk projekta. Najviše zahtjeva bilo je za zasnivanje zasada ljekovitog bilja i ove godine je minimalna površina zasada trećina hektara. Računi o kupovini sadnog materijala će biti obavezni jer će se i podrška obračunavati na osnovu tog računa- kazala je Krstić.
Obezbijeđena je i podrška za nabavku sitne motorizacije, do 10.000 eura, kao i mogućnost uvođenja sistema za navodnjavanje uz uslov da je obezbijeđen dovod vode, jer kopanje bunara ne spada u to.
- Novina je mogućnost konverzije ili restruktuiranje kalemova, što podrazumijeva zamjenu čokota sa nekom autohtonom sortom i tu nema uslova jer se podrška daje po čokotu i posađenom kalemu i cijena je pet eura po čokotu - naglasila je Krstić.
Za sektor stočarstva agrobudžetom je predviđeno 2,9 miliona eura, kazala je Gorica Bojić, načelnik Direkcije za stočarstvo. Kako je kazala, izmjene su vidne u podršci razvoju tržišne prozvodnje mlijeka.
- Kvalitet sirovog mlijeka nije na onom nivou kom bi mi željeli pa smo povećali premiju po kvalitetu, premija po litru isporučenog mlijeka je šest centi. Uslov je da isporučena količina mlijeka po gazdinstvu bude minimum 400 litara mjesečno. Poizvođači koji mjesečno mljekari predaju više od 5.000 litara mlijeka, podrška je cent po litru. Pravo na premiju za kvalitet ostvaruju i proizvođači koji isporučuju i manje količine od 400 litara mjesečno. Za otkup između 1. i 15. u mjesecu kvalitet se određuje na osnovu prve analize mlijeka u tom mjesecu a za otkup između 15. i 31. na osnovu druge analize - kazala je Bojić.
Za sektor pčelarstva agrobudžetom je opredijeljeno 148.000 eura uz novinu da za mlade pčelare početnike umjesto dosadašnjih 10.000 dodjeljuju 20.000 eura.
Đon Drešaj je pitao i šta se čini po pitanju subvencija i stimulacija za izvoz sezonskih proizvoda, povrtarskih kultura. Danijela Stolica, pomoćnik ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja je kazala da ne mogu po tom pitanju davati bilo kakve subvencije jer postoje propisi EU koji se moraju poštovati, te da tek kad naša država postane članica EU radiće se na tome ali i tada samo izvoz u treće zemlje.
On je ukazao i na problem kreditiranja, odnosno bankama koji ne žele da daju kredite poljoprivrednicima samo firmama.
Smail Čunmuljaj je ukazao da u prezentaciji agrobudžeta nije spomenuta veterinarska zaštita.
- U štali imam dvadesetak muznih grla i da bih imao kvalitetno mlijeko moram imati zdravo grlo. Veterinarske usluge nam stvaraju dosta finansijskih izdataka, kakve se povoljnosti nude po tom pitanju - pitao je Čunmuljaj.
Danijela Stolica je kazala da postoji stavka veterinarske zaštite u agrobudžetu te da iznosi 1.200.000 eura kao i da je od suštinske važnosti jer ako se ne obezbijedi dobar sistem zaštite hrane ne može se govoriti ni o čemu dalje.
Besnik Đonaj je ukazao da kad obračunavaju povraćaj sredstava to važi samo za cijenu koja ne uključuje PDV te da tako poljoprivrednici gube dosta. Stolica je pak odgovorila da to važi samo za Ipard lajk program, te da se cijene za sve programe iz agrobudžeta obračunavaju sa PDV-om.S.R.


Niko ne može odrediti šta će se saditi

Službenik u GO Tuzi Amra Pepić pitala je da li Ministarstvo poljoprivrede ima neku strategiju o proizvodima koji bi se u jednoj godini mogli saditi, a da im je otkup siguran ili strategiju o vremenskim (ne)prilikama po kojoj bi se poljoprivredenim proizvođačima moglo reći da sade proizvode koji su otporniji na klimatske promjene specifične za naše podneblje.
- Postoje te strategije ali ne u smislu propisa kojim bi mi rekli sadićete ovaj ili onaj proizvod već u smislu preporuka ili savjeta šta bi i kako trebalo činiti u datom periodu godine. U projekat su uključeni i naučnici jer niko nikome ne može zabraniti ili odrediti šta će se saditi - kazala je Stolica.


Preprodaja gajbi

Poljoprivrednik Željko Milić ukazao je da pri prodaji proizvoda na veliko gube dosta novca na ambalaži koju im veliki trgovinski lanci poput Lakovića, Volija i drugih ne priznaju.
- Na gajbu krompira od 20 kilograma odbija mi se 2,5 kilograma ambalaže što je odmah euro po gajbi jer mi gajbu plaćamo 50 do 60 centi. To je ozbiljna tema i pitanje daljeg opstanka poljoprivrednika. Da stvar bude gora, gajbe nam ti isti ljudi opet prodaju i opet zarađuju novac. Šta nam je činiti - pitao je Milić.
To su potvrdili i ostali poljoprivrednici, a iz Ministarstva poljoprivrede su saopštili da nisu znali za taj podatak te da će to pitanje uzeti u razmatranje i porazgovarati sa većim trgovcima o odnosu prema proizvođačima.


Zabraniće proizvodnju vina od makedonskog grožđa

Predsjednik Udruženja vinogradara Vinko Lekočaj je pitao šta je sa podrškom proizvođačima koji žele da sade i neke druge vrste grožđa osim autohtonih.
- Čak i u toj paleti proizvoda imate samo vinske sorte ne i stono grožđe. Takođe, šta se dešava sa tržišnim viškom grožđa, zašto ih Plantaže ne otkupljuju a najavili su - pitao je Lekočaj.
Danijela Stolica je kazala da država daje podršku samo za autohtone sorte grožđa, te da mogu saditi bilo koju drugu sortu ali da nije sigurna kome bi ga mogli prodati. Marija Krstić, je pak kazala da se radi na novom zakonu o vinu po kome neće moći zabraniti uvoz makendonskog grožđa ali će zabraniti proizvodnju vina tog grožđa na našim prostorima.