Nedostaci jednog zakona najbolje se vide na terenu, odnosno u praksi. Tako je i na polju arheologije. Arheolog dr Dejan Gazivoda, istraživački savjetnik u Centru za konzervaciju i arheologiju Crne Gore smatra da bi trebalo doraditi postojeće zakone koji regulišu oblast arheologije i zaštite kulturnih dobara. Gazivoda podsjeća da je aktuelni Zakon o zaštiti kulturnih dobara donesen 2010. godine i da je nekoliko puta mijenjan i dopunjavan, a da je to posljednji put učinjeno 2019. godine.
– Neophodna je promjena u članu 88 stav 6 gdje stoji da prilikom slučajnih otkrića „troškove arheoloških istraživanja i arheološkog nadzora snosi država ukoliko sa investitorom građevinskih radova nije drukčije ugovoreno. Prethodno važećim Zakonom o zaštiti spomenika kulture propisano je da investitor građevinskih radova snosi troškove arheoloških istraživanja ove vrste, što je i logično rješenje. Važećim zakonom bez potrebe se dodatno troši novac poreznih obveznika, dok za investitore ta suma predstavlja minoran iznos – kaže Gazivoda.
I u radu i ingerencijama Inspekcije za zaštitu kulturnih dobara i Uprave za kulturna dobra, treba pojedine stavke mijenjati, ocjenjuje naš sagovornik.
– U oblasti kulturne baštine aktivan je samo jedan inspektor. Sve ostalo je izlišno spominjati na ovu temu – ističe areholog.
Postoje i zakonska ograničenja da bi se uopšte počelo sa iskopavanjem – istraživanjem. Gazivoda kaže da je ova oblast zakonski solidno regulisana, iako postoje određene manjkavosti.
– Iz ličnog iskustva mogu navesti jedan primjer. Radi se o ostacima crkve Sv. Stasija u Sustašu kod Bara koji se nalaze na privatnoj parceli. U skladu sa Zakonom o zaštiti kulturnih dobara neophodno je pribaviti saglasnost vlasnika katastarske parcele za istraživanja. Aktuelni vlasnik parcele je nedostupan jer ne živi u Crnoj Gori i ne dolazi na imanje u okviru koga se nalazi predmetna crkva. I pored obezbijeđenih finansijskih sredstava, projekat zbog toga nije realizovan. U ovakvim slučajevima trebalo bi naći zakonsko rješenje koje ne ugrožava vlasnička prava, ali ni određeni arheološki lokalitet, odnosno, kulturno dobro koje treba istražiti ili na njemu sprovesti konzervatorske mjere – ispričao je arheolog.
Svaki lokalitet je specifičan i ima svoje osobenosti, stoga su arheološki izazovi različiti. Često se susreću i sa nedostatkom pomoćnih radnika na fizičkim poslovima.
– Što se tiče samih istraživanja, ako je teren teško pristupačan, a često jeste, dolazak do lokaliteta je izazov sam po sebi. Ukoliko istražujete na padini nekog uzvišenja morate biti veoma oprezni, dok su zmije redovna pojava. Slučajna otkrića arheoloških lokaliteta zahtijevaju urgentno reagovanje i obezbjeđivanje neplaniranih finansijskih sredstava kroz preliminarnu procjenu arheologa koji izađe na lice mjesta – ističe Gazivoda.
Gazivoda dodaje da, s obzirom da je zaposlen u Centru za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, može reći da je saradnja sa institucijama kulture na visokom nivou, kao i sa državnim organima van struke.
– Zahvaljujući Programu zaštite i očuvanja kulturnih dobara Ministarstva kulture u prethodnom periodu realizovan je veliki broj projekata iz oblasti arheologije i konzervacije. Za većinu projekata neophodan je nastavak radova, zbog čega bi trebalo što prije usvojiti Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2021. godinu, kako bi se nastavila dobra praksa arheoloških istraživanja i sprovođenja konzervatorskih mjera u cilju sticanja novih saznanja o kulturnim dobrima, odnosno, njihove zaštite i revitalizacije – kaže dr Gazivoda.
Ž.JANjUŠEVIĆ

---

Borba protiv devastatora i krijumčara
Devastiranje arheoloških nalaza i lokaliteta, čak i otuđivanje artefakata, nažalost je kao pojava prisutna i kod nas.
– U cilju sticanja materijalne koristi uništavaju se arheološki lokaliteti i kulturna dobra, kako na kopnu, tako i u podmorju. Poznato je u javnosti da je crnogorsko podmorje opustošeno i da ne postoje kvalitetan nadzor i kontrola na moru. Ipak, proteklih godina svjedoci smo uspješnih primjera sprečavanja krijumčarenja pokretnih arheoloških nalaza. Možda bi borba protiv devastatora i krijumčara bila efikasnija ukoliko bi se pri Upravi policije oformio sektor koji bi se bavio upravo ovakvim krivičnim djelima – navodi arheolog dr Gazivoda.